Rusija pita Zapad zbog čega je priznao pravo Kosovu na samoopredjeljenje, a odriče to pravo Krimu
Predsjednik Odbora ruske Dume za međunarodne odnose Aleksej Puškov zapitao je Zapad zbog čega je priznao pravo građana Kosova na samoopredjeljenje, a odriče stanovnicima Krima pravo na slobodno izražavanje mišljenja.
Situacija u Ukrajini je, prema riječima ruskog parlamentarca, krajnje neobična pošto dio stanovništva odbija da prizna sadašnju vladu i traži zaštitu od ultranacionalnističkih trendova, prenio je Glas Rusije.
Puškov je, u intervjuu agenciji Interfaks, rekao da Zapad ne smije da ignoriše činjenicu da Kijev ima malo ili nimalo kontrole nad Ukrajinom i da ulicama ukrajinske prijestonice patroliraju ultradesničarske pronacističke snage, koje nose kukaste krstove, prijete neukrajinskom stanovništvu i pozivaju čečenske teroriste da im se priključe u borbi protiv Rusije.
On je dodao i da bi zapadni lideri trebalo da priznaju da narod u nekoliko ukrajinskih gradova odbija da prizna legalnost sadašnje vlade u Kijevu, da su ruske zastave podignute u Donjecku, Harkovu, Mariupolju Meritopolju, Simferopolju i Odesi i da su u tim gradovima održani masovni protesti protiv vlasti u Kijevu.
"Ako su zapadne zemlje prihvatile 'evromajdanske' proteste u Kijevu kao izraz narodne volje, kako mogu da poriču isto to pravo stanovnicima velikih gradova na istoku i jugu Ukrajine", rekao je on.
Puškov je naveo da sporazum koji su 21. februara potpisali ukrajinski predshednik Viktor Janukovič, koji je u međuvremenu opozvan, i predstavnici opozicije, u prisustvu šefova diplomatija Francuske, Nhemačke i Poljske, nije sproveden.
"Zapad bi trebalo da razmisli kakvu Ukrajinu podržava. Da li vladu u Kijevu, koja je nesposobna da kontroliše situaciju u Ukrajini bez primjene sile?", postavio je pitanje Puškov.
"Zapad takođe treba da odgovori na pitanje zašto priznaje pravo naroda Kosova, na primjer, na samoopredjeljenje, a odriče narodu Krima pravo na izražavanje sopstvene slobodne volje."
Puškov smatra da Zapad, prilikom donošenja odluke o politici prema Ukrajini, može da zauzme histerično agresivni stav, zatvara oči pred pravim problemima i djeluje u okviru antiruskih osjećanja po kojima su poznate političke klase u SAD i nekim evropskim državama; ili da se opredijeli za izbalansiran i pragmatičan scenario.
Zapadne zemlje bi, kako je ocijenio ruski poslanik, trebalo i da razmisle o tome ko će finansirati polurazorenu Ukrajinu pošto zasad nema naznaka da je Zapad spreman za veće investicije u tu zemlju, koja u posljednje vrijeme opstaje zahvaljujući isporukama ruskog gasa po sniženoj cijeni.
Puškov je, takođe, poručio da su pokušaji Zapada da izoluje Rusiju osuđeni na propast jer je Rusiju, kako je rekao, nemoguće izolovati.
On je podsjetio da NATO ima 28 članica, ali da u svijetu ima mnogo više zemalja.
"A, nismo čuli nikakve izjave većine zemalja, među kojima onih najvećih, poput Kine, Indije i drugih, o odlukama koje je Rusija donijela", proteklog vikenda, primjetio je Puškov.
On je, takođe, napomenuo da izolacija nije bila djelotvorna ni u slučaju odvajanja Abhazije i Južne Osetije od Gruzije.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)