Ukrajina planira da povuče svoje vojne jedinice sa Krima kao i evakuaciju civilnog stanovništva. Zarobljen komandant mornarice u Sevasopolju.
Sekretar SNBU Andrej Parubij izjavio da je vladi naloženo da pripremi uslove za dislokaciju ukrajinskih vojnih jedinica "sa okupirane teritorije".
Kako je prenijela agencija UNIAN, Savet je naložio vladi da se bez odlaganja obrati UN kako bi teritorija Krima bila proglašena demilitarizovanom zonom.
Prema riječima Parubija, Ukrajina predlaže plan povlačenja kako ruske, tako i ukrajinske vojske sa teritorije Krima.
"Obratili smo se UN kako bi bila primjenjena formula koja postoji u svijetu i da se Krim proglasi demilitarizovanom zonom. Takva formula postoji danas i ona je najoptimalnija za sprečavanje konflikta na Krimu", rekao je on a prenosi Ukrinform.
Parubij je izrazio nadu da će plan koji predloži Ukrajina prihvatiti i Rusija.
Ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov izjavio je, pak, da će ukrajinski milicioneri sa Krima biti povučeni tek poslije odgovarajuće odluke SNBU, prenio je UKrinform.
Istovremeno, večeras je istekao rok koji je ukrajinski prelazni predsjednik Oleksandr Turčinov postavio za oslobađanje admirala Segija Gajduka i ostalih talaca koje drže proruske snage na Krimu.
On je tokom popodneva ispostavio ultimatum proruskim snagama na Krimu da do večeras oslobode "sve taoce i prestanu sa provokacijama" ili se suoče se "tehničkim i tehnološkim merama". Nije naveo što će se dogoditi ako ultimatum istekne, a "taoci" ne budu oslobođeni.
Turčinov je taj ultimatum objavio poslije hitne sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost, zahtijevajući da oslobode komandanta Sergija Gajduka i "druge taoce", prenijela je agencija AFP.
Krimske jedinice za samoodbranu su danas zauzele bazu ukrajinske mornarice u Sevastopolju, luci na Crnom moru i zarobile su komandanta ukrajinske mornarice Sergeja Gajduka .Agencije su izvijestile da u akciji nije ispaljen nijedan metak.
Proruske snage su, prema njegovim riječima, traktorom probile kapiju, a njihovo napredovanje su zaustavili "ruski vojnici".
U Sjevastopolju je Igor Jeskin, predstavnik ruskih snaga na mjestu incidenta u ukrajinskoj bazi, izjavio novinarima da je Gajduk "bio blokiran i nije imao kuda da ode. Istjeran je napolje i odveden".
Kako je ranije izjavio Agenciji Frans pres (AFP) portparol ukrajinske mornarice Sergij Bogdanov u napadu je učestvovalo oko 200 ljudi.
"Neki od njih su nosili maske na licu. Nenaoružani su i s naše (ukrajinske) strane nije ispaljen nijedan metak".
Rojters je izvijestio da su na ulazu u bazu podignute tri ruske zastave i da ispred kapije, prema navodima očevica, stoje trojica naoružanih ljudi, "moguće ruskih vojnika", kao i nekoliko nenaoružanih pripadnika krimskih jedinica.
Itar Tass javlja da je više od deset ukrajinskih vojnika, bez naoružanja i u civilnoj odjeći, izašlo iz štaba baze nakon što su objekat zauzele proruske snage. Agencija je ranije prenijela da su učesnici demonstracija ispred zgrade ukrajinske mornarice probili ogradu, ušli na teritoriji ovog vojnog objekta i istakli ruske zastave.
U izvještaju je rečeno da pripadnici ukrajinske vojske nisu bili izloženi nasilju i da ruska vojska nije umiješana u incident, te da demonstranti pregovaraju sa ukrajinskim vojnicima.
Portparol ukrajinskog ministarstva odbrane Vladislav Seleznjev naveo je ranije danas preko Faceboka da su proruske snage zauzele ulaz u ukrajinsku pomorsku bazu u Novojezerskom, na zapadu Krima, prenio je AFP.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i krimski lideri potpisali su juče u ruskom parlamentu sporazum kojim se poluostrvo Krim i Sevastopolj, grad sa posebnim statusom, primaju u sastav Ruske Federacije.
Prethodno su građani Krima na referendumu u nedjelju ogromnom većinom glasova podržali pripajanje Rusiji. Ukrajina i Zapad smatraju taj referendum nelegitimnim.
Putin je te sporazume predao na verifikaciju Ustavnom sudu, a potom on ide na verifikaciju parlamenata Krima i Rusije.
U međuvremenu, sporazum će se privremeno primjenjivati počev od datuma potpisivanja.
SAD poziva na dijalog, Rusija prijeti promjenom stava o Iranu
Bijela kuća pozvala je večeras Moskvu na dijalog sa Kijevom u vezi sa ukrajinskim bazama na Krimu koje su zauzele ruske snage i navela da će Rusija biti odgovorna za bilo kakav incident, javlja AFP.
"Nastavak napora ruskih snaga da zaposjednu ukrajinska vojna postrojenja stvara opasnu situaciju. Mi osuđujemo ove akcije. Rusija treba odmah da započne razgovore sa ukrajinskom Vladom da se osigura bezbjednost ukrajinskih vojnika u krimskom regionu Ukrajine", navodi portparol Bijele kuće DŽej Karni.
"Diplomatija ostaje jedino prihvatljivo sredstvo rješavanja ove situacije i mi smo spremni da nametnemo dalje sankcije Rusiju zbog njenog kršenja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", naveo je Karni.
Sa druge strane Moskva prijeti da ukoliko Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nastave da vrše pritisak zbog odluke da se prizna Krim, Rusija bi mogla da promijeni stav o razvoju nuklearnog programa u Iranu.
"U ovom trenutku Rusija ne želi da koristi pregovore o nuklearnom programu Irana da bi "podigla ulog", ali bi to mogla da uradi i da na taj način odgovori na akcije SAD i EU, rekao je večeras zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabkov, a prenosi AP.
Agencija navodi da je to najozbiljnija prijetnja Moskve otkako su SAD i EU objelodanile sankcije protiv Rusije, zbog njene odluke da prizuna referendum na Krimu.
Prema rečima Rjabkova, koji je predstavnik Moskve u pregovorima o iranskom nuklernom programu, za Rusiju je ujedinjenje sa Krimom neuporedio značajnije nego ono što se dešava u pregovorima.
Rusije je u tim pregovorima do sada imala isti stav kao SAD i EU, ali Rjabkov kaže da bi to ubrzo moglo da se promijeni.
Ne bismo voljeli da to radimo, ali ako nas primoraju, bićemo primorani da odgovorimo merama odmazde. Što se Rusije tiče, istorisjki značaj onoga što se posljednjih dana dešava na Krimu ne može da se poredi sa značajem pregovora o iranskom nuklearnom programu, kazao je Rjabkov.
Takođe, danas je rusko Ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo odluku predsjednika Evropskog saveta Hermana van Rompeja da otkaže posjetu Moskvi, nazvavši taj potez "odbijanjem da se čuje istina".
Van Rompej je danas trebalo da se sastane sa ruskim zvaničnicima, među kojima je, prema nekim informacijama, trebalo da bude i ruski predsjednik Vladimir Putin, ali je poseta otkazana, prenijela je agencija AP.
Rusko Ministarstvo je u saopštenju iznelo tvrdnju da van Rompeju "njegovi sopstveni ljudi nisu dopustili da dođe u Rusiju". Ministarstvo je navelo i da je zvanični Kremlj odmah odgovorio na Rompejev zahtjev da posjeti Moskvu, ali je ta poseta otkazana u posljednji čas jer Evropa "nije željela da čuje istinu".
Razgovori je trebalo da budu održani uoči dvodnevnog samita lidera Evropske unije (EU) u Briselu u četvrtak i petak, kada će, kako se očekuje, oni ponoviti odbijanje EU da prizna rusku aneksiju Krima.
Krim odbio posjetu ukrajinskih zvaničnika
Krim je odbio današnju posjetu predstavnika prelaznih ukrajinskih vlasti tom otcijepljenom poluostrvu, izjavio je u Moskvi krimski premijer Sergej Aksionov.
"Oni nisu dobrodošli na Krimu. Niko im neće dozvoliti da uđu, već će ih vratiti odakle su došli", rekao je Aksionov agenciji Interfaks.
Ukrajinski ministar odbrane Igor Tenjuk i potpredsjednik vlade Vitalij Jarema najavili su ranije jutros da planiraju posjetu Krimu da bi "okončali eskalaciju konflikta" na tom poluostrvu.
"Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk zadužio je Igora Tenjuka i Vitalija Jaremu da posjete Krim u pokušaju rješavanja situacije i okončanja eskalacije" sukoba, rekao je novinarima ministar bez portfelja Ostap Semerak.
Rusija je juče potpisala sporazum o pripajanju Krima, teritorije koja je u nedjelju na referendumu odlučila da se otcijepi od Ukrajine i pripoji Rusiji. Ukrajina i Zapad smatraju glasanje nelegalnim.
SAD i Evropska unija su u ponedjeljak uvele sankcije pojedinim zvaničnicima Rusije i Krima koje obuhvataju zabranu izdavanja viza i zamrzavanje njihove imovine u SAD i zemljama Evropske unije.
Kijev se povlači iz Zajednice nezavisnih država
Ukrajina je donijela odluku da se povuče iz Zajednice Nezavisnih Država (ZND), koje čine bivše republike Sovjetskog saveza, saopštio je visoki ukrajinski zvaničnik. "Donijeta je odluka da se započne proces povlačenja iz ZND", potvrdio je direktor ukrajinskog Nacionalnog saveza za bezbjednost i odbranu Andrej Parubij na konferenciji za novinare, prenijela je agencija AFP.
I Crna Gora podržala sankcije
Šest zemalja van Evropske unije, među kojima su Crna Gora i Albanija, pridružile su se sankcijama EU protiv Rusije, saopšteno je danas iz kabineta Visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
U saopštenju se navodi da su Crna Gora, Albanija, Island i Moldavija u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju usvojile evropske sankcije prema Rusiji, koje uključuju žabranu putovanja i zamrzavanje računa nizu ruskih i krimskih funkcionera.
Norveška i Lihtenštajn, koje nisu članice EU, ali su u sastavu Evropske ekonomske zajednice, takođe su se pridružile sankcijama.
(MONDO/Agencije, foto: Beta/AP Photo/Andrei Udovichenko)