Američki predsjednik Barak Obama posjetiće Brisel prvi put od kako je stupio na predsjedničku dužnost 2008. godine.
Obama će učestvovati na samitu SAD - EU 26. marta, a prema ocjeni briselske kancelarije vašingtonskog Džerman Maršal fonda (GMF), vrijeme njegove posjete veoma je značajno, imajući u vidu rastuću krizu u odnosima sa Moskvom, ali i mnogo nedovršenog posla u trgovini, energetici i zaštiti privatnosti podataka.
Američki predsjednik imaće priliku da tokom samita sa EU i planiranih razgovora u sjedištu NATO uveri aktere evropske politike i javnost u namjere i prioritete Vašingtona i da obnovi međusobni osjećaj povjerenja u transatlantskim odnosima.
Kriza u Ukrajini naći će se na vrhu Obamine agende, o čemu već postoji značajna saglasnost transatlantskih saveznika u pogledu odgovora na akutnu krizu i političku sudbinu Ukrajine.
Međutim, već postoje otvorena pitanja u pogledu dugoročne strategije prema rastućoj samouvjerenosti Rusije, a prema ocjeni GMF, NATO je preduzeo skromne, simbolične korake jačanja svojih snaga u Poljskoj i državama Baltika.
Saveznici bi mogli da razmatraju jačanje pomorskog i vazdušnog prisustva u Crnom moru i Mediteranu, a samit je idealan trenutak za pokretanje nove inicijative za smanjenje evropske zavisnosti od uvoza ruskih energenata.
SAD i EU mogle bi da daju prioritet razvoju novih gasnih resursa u istočnom Mediteranu, uključujući i aktivnu diplomatsku aktivnost u vezi sa grčko-turskim sporom na Kipru i izraelsko-turskim trzavicama koje koče energetsku saradnju u regionu.
Nijedna od navedenih opcija ne može da donese brze rezutate, ali može da ubrza diversifikaciju energetskih zaliha i smanji evropsku izloženost kriznim prekidima snabdijevanja iz Rusije, bilo stvarnim ili pretpostavljenim.
Na dnevnom redu razgovora naći će se i transatlantska trgovina i investiciono partnerstvo, usmjereno protiv nastavka neizvjesnosti oko ekonomskog oporavka i rasta sa obje strane Atlantika, a to pitanje je geopolitičko koliko i komercijalno.
Jedna od tema razgovora trebalo bi da bude i pitanje povjerenja među saveznicima, što podrazumijeva prije svega pitanje nadzora podataka i zaštite privatnosti.
Prema rezultatima sprovedenih anketa, očekivanja američke i evropske javnosti ne razlikuju se suštinski, jer je na prvom mjestu obnavljanje strateškog povjerenja o pitanjima bezbjednosti i prosperiteta.
Obamina posjeta je idealan trenutak za isticanje suštinske veze između zajedničke politike i uzajamnog poverenja i centralne uloge američko-evropske saradnje za stabilnost u neizvjesnim vremenima.
Američkom predsjedniku zvaničan poziv uputili su u januaru predsjednik Evropskog saveta Herman van Rompej i predsjednik Evropske komisije Zzoze Manuel Barozo, a Obama će tokom mini evropske turneje posjetiti i Holandiju, Vatikan i Italiju.
(Tanjug, Foto: AP Photo/Pablo Martinez Monsivais/Beta)