Sve hrišćanske crkve danas obilježavaju Veliki petak, dan kada je na Golgoti raspet i umro Isus Hristos.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajnijih u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskresenja koji ove godine svi hrišćani obilježavaju u nedjelju, 20. aprila.
Inače, bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica.
Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu.
Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vjernici u tišini dolaze na cjelivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa koji se slavi od ponoći i kada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona.
U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem dijelova Jevanđelja o događalima u dane Stradanja.
Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a u Srbiji je običaj da se zaustave svi poslovi i u kući i u polju, kao i da se farbaju jaja u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove i novog života.
Patrijarh srpski Irinej čestitao je uskršnje praznike vjernicima, uz poruku da je Vaskrs praznik svepravoslavnog jedinstva i svehrišćanskog zajedništva pozivajući, u ime Hrista, na jedinstvo i slogu u Crkvi.
Patrijarh je u poslanici poručio da se posebno moli za braću i sestre na Bliskom istoku i Ukrajini, sa željom i molitavom da se razagna tama grijeha koja se nadvila nad njima i da se prosvijetli um i duša sijačima mržnje prema svetom pravoslavlju i ozari mirom i svjetlošću istine.
Irinej je u Patrijaršiji rekao da posebno pozdravlja stradalnu braću i sestre na Kosovu i Metohiji koji, iako u okovima neslobode, obespravljenosti i diskriminacije, danas slave pobjedu dobra nad zlom, života nad smrću, Hrista vaskrslog nad demonskim silama tame.
Uskrs svim hrišćanima čestitao je i beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar uz poruku da je Isus svojom jedinstvenom mukom, smrću i uskrsnućem čovječanstu otvorio i prozore i vrata.
Isus ne dozvoljava da nam bilo ko oduzima istinsku nadu, radost vjere, slobodu, samostalnost i odgovornost, rekao je Hočevar u uskršnjoj poslanici i istakao da "niko ne smije da nas pravi fizičkim, psihološkim ili ideološkim robljem".
"To znači da niko više ne bi trebalo da pati od besmisla, depresije, beznađa, pasivnosti, neodogovonosti ili na bilo koji način da sebi i drugima oduzima život. Taj novi i živi put koji nam je otvorio gospod nikome ne dozvoljava da na bilo koji način spriječava ili uništva začeće, rađanje i rast ljudskog bića", rekao je Hočevar.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)