EU je usvojila nove sankcije protiv dvije kompanije sa Krima i još 13 ljudi zbog ukrajinske krize, javljaju svjetski mediji.
Još nema detalja o kojim kompanijama i ljudima je riječ.
Evropska "crna lista" do danas je obuhvatala 48 ruskih i ukrajinskih funkcionera kojima je zabranjeno da putuju u EU i raspolažu računima u evropskim bankama.
U Briselu se danas održava sastanak ministara spoljnih poslova EU za koji se i očekivalo da će dovesti do novih sankcija protiv Rusije.
Planiran je i sastanak stručnjaka EU, Rusije i Ukrajine, o snabdijevanju Ukrajine i EU prirodnim gasom iz Rusije.
Visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton izjavila je jutros, uoči početka sastanka, da su predsjednički izbori ključni za dalji razvoj događaja u Ukrajini.
"Izbori su od suštinske važnosti, jer će građanima Ukrajine omogućiti da se izjasne o svojoj budućnosti", rekla je Ešton novinarima pred sastanak.
Ona je posebno istakla važnu ulogu Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, čiji je predsjedavajući Didije Burkhalter, koji je nedavno boravio u Moskvi, danas u Briselu kako bi ministre izvestio o situaciji.
"Sa pažnjom čekamo da nas Burkhalter obavijesti o razgovorima koje je vodio sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom", rekla je Ešton.
Ona je najavila da će danas biti riječi i o referendumima u Donjecku i Luganjsku, koje EU smatra nelegalnim i nelegitimnim.
Holandski ministar inostranih poslova Frans Timermans je novinarima rekao da su neke poruke koje su stigle iz Moskve pozitivne, ali da Putinove riječi nisu praćene delima.
"Nisam impresioniran rezultatima", rekao je on.
Putin je prošle nedjelje objavio povlačenje ruske vojske sa ukrajinske granice i apelovao na proruske grupe na jugoistoku da odlože referendume o otcjepljenju.
Referendumi su ipak održani, a NATO i Sjedinjene Države tvrde da se ruska vojska nije povukla.
Tinemans je potvrdio medijske izvještaje da ministri još ne namjeravaju da Rusiji nametnu sankcije "trećeg stepena", koje bi osim pojedinaca iz ruske vlade obuhvatile i mere prema ruskim državnim preduzećima.
"Drugi stepen još nije iscrpljen", rekao je on.
Osim o Ukrajini, ministri će tokom dvodnevnog sastanka raspravljati o situaciji na Bliskom Istoku i Južnom Sudanu, ali i o Nigeriji, gdje se još traga za preko sto djevojčica koje su pripadnici sekte Boko Haram oteli sa namjerom da ih prodaju kao roblje.
Ministri su na početku današnjeg sastanka kratkom ceremonijom obilježili desetogodišnjicu velikog proširenja, kada je u članstvo EU istovremeno primljeno 10 zemalja.
Generalna direktorka MMF-a Kristin Lagard upozorila je danas da bi ukrajinska kriza mogla da ima "ozbiljne ekonomske posljedice".
"Kriza u Ukrajini predstavlja opasnost koju je za sada teško procijeniti i teško je predvidjeti rizik od širenja (krize) na druge zemlje. Ipak, ona može imati ozbiljne ekonomske posljedice", rekla je Lagard u intervjuu za njemački privredni dnevnik Handelsblat.
Kristin Lagard danas će u Berlinu, zajedno sa zvaničnicima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OCDE), Svjetske banke, Svetske trgovinske organizacije i Međunarodne organizacije rada, razgovarati sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o ekonomskoj situaciji u svijetu.
"Geopolitička kriza u Ukrajini ima posljedice na međunarodnu trgovinu, na direktna strana ulaganja", rekla je Lagrad.
Direktorka MMF-a je navela da ukrajinska kriza utiče na snabdijevanje Evrope energentima budući da je Ukrajina jedna od tranzitnih zemalja za transport prirodnog gasa iz Rusije.
Ona je takođe rekla da Ukrajini neće biti dovoljno 17 milijardi dolara pomoći koju je MMF odobrio 1. maja.
"Ukrajini je potrebno mnogo više od 17 milijardi dolara. Na primjer, u obliku bilateralne pomoći iz inostranstva ili finansijske pomoći drugih međunarodnih finansijskih organizacija", rekla je Lagard.
Proruski separatisti na istoku Ukrajine proglasili su da je na jučerašnjem referendumu izglasana nezavisnost te oblasti od Ukrajine, dok su Kijev i Zapad to izjašnjavanje ocijenili kao "farsu".
(MONDO/Agencije, foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko)
