Na Zapadnom Balkanu će biti uspostavljeni "centri za popis" a granica EU će biti znatno jače branjena od neželjenjih migranata, dogovorili se ministri zemalja članica u Briselu.
Spoljne granice Evropske unije će biti osjetno zaštićene jačanjem granične straže, a na kontrolnim tačkama u Grčkoj i Italiji će biti utvrđivano ko su izbjeglice iz ratova, a ko migranti koji ne mogu da dobiju azil, što ima za ključni cilj da se zaustavi sve veći i neodrživ priliv migranata, odlučili su ministri unutrašnjih poslova Evropske unije danas u Briselu.
Ujedno će se razmotriti uspostavljanje i dodatnih centara za "obradu" migranata-popis i uzimanje otisaka prstiju, s tim da takvi centri budu postavljeni izvan EU u nekim važnim zemljama iz kojih dolaze i kroz koje prolaze migranti, uključujući Zapadni Balkan.
To je na završetku zasjedanja izjavio Žan Aselborn, šef diplomatije Luksemburga, predsjedavajućeg EU, koji je upozorio da "neke članice EU neće dugo moći da izdrže teret priliva migranata" i predočio da "ako dođemo do situacije da granice više ne mogu da se održe, Šengen će se naći u velikoj opasnosti".
"Presudno je u ovom času da se odmah primjene mjere da se zaustavi navala imigranata, ali ne postoji jedno dugme na koje možemo pritisnuti da to postignemo", objasnio je Aselborn, da se "mora zaustaviti dosadašnja politika propuštanja imigranata, kako kad su u pitanju zemlje ulaska u EU, tranzitne i zemlje prihvatanja izbjeglica".
Ministri su se, po njegovim riječima, zato usresredili na opipljivu primjenu i snaženje već dogovorenih mjera, a to su "vruće kontrolne tačke" za popis izbjeglica, zaštita spoljnih granica i vraćanje u zemlje porekla onih migranata koji ne mogu dobiti azil u EU.
U zaključcima ministarskog zasjedanja je rečeno da će se ojačati snage i kapaciteti agencije za nadzor spoljnih granica EU, ubrzati uspostavljanje "vrućih kontrolnih tačaka" u Grčkoj i Italiji, ali mnogo brže vraćanje lica koja ne dobiju azil.
Naglašeno je da se osjetno mora ubrzati i preraspodjela već pristiglih 160 hiljada izbjeglica u sve članice EU, kao i izgradnja ukupno sto hiljada smještajnih kapaciteta za privremeni smještaj izbjeglica na "zapadnobalkanskom putu" i u Grčkoj.
Aselborn je saopštio da je Grčka već obezbjedila 50 hiljada tih smještajnih kapaciteta.
U zaključcima zasjedanja je naglašena "puna podrška Evropskoj komisiji u daljem pružanju humanitarne pomoći Zapadnom Balkanu, imajući u vidu dolazeću zimu" i za to nepripremljene izbjeglice, pa će u tom cilju biti stavljen na snagu Mehanizam EU za civilnu zaštitu.
Ključna pažnja je data brzom jačanju i "naoružanju", kako je rekao Francuz, ministar Benar Kaznev, agencije Fronteks uz razmještanje Tima za brze granične intervencije.
Evropska policijska agencija će takođe uspostaviti centar za suzbijanje krijumčarenja migranata (EMSC) čiji će Zajednički operativni tim, "uz žižu pažnje na Zapadni Balkan” tijesno sarađivati s Fronteksom i zajedničkim pravosudnim mehanizmom EU.
Prvi Evropski oficiri za vezu u pitanjima migracije treba da budu postavljeni do kraja januara 2016-e u Srbiji, Etiopiji, Nigeru i Pakistanu.
Veliki značaj se daje očekivanom sporazumu o zajedničkom djelovanju EU i Turske za spriječavanje masovnog priliva migranata preko granica Unije, uz veliku finansijsku i tehničku pomoć Ankari u zbrinjavanju već pristiglih izbjeglica, a znatna pomoć će se dati i Libanu i Jordanu, gdje je takođe došao veliki broj naročito sirijskih izbjeglica.