Razvijene evropske zemlje poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije odlučne su u primjeni pravnih sankcija zbog govora mržnje, lažnih vijesti i sličnih sadržaja na društvenim mrežama.
U Njemačkoj je zakon koji će društvene mreže tjerati da brzo brišu objave koje sadrže govor mržnje i lažne vijesti na snagu stupio 1. januara. U okviru njega, ukoliko je riječ o jasnom govoru mržnje, kazna za neuklanjanje sadržaja su i do 50 miliona eura. Istovremeno, stranice imaju 24 sata nakon obavijesti kako je riječ o sadržajima nelegalnog karaktera, da nešto poduzmu.
Twitter se već počeo pridržavati ovog zakona, pa je tako izbrisana objava zastupnice stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Beatrix Storch čiji je nalog banovan na 12 sati.
Ova društvena mreža je slične mjere koristila protiv još nekoliko njemačkih političara.
Prije nego što je zakon stupio na snagu, Facebook je u avgustu zbog širenja lažnih vijesti i dezinformacija banovao 10.000 profila u Njemačkoj.
Obećanje stiže i od Makrona
Francuska je još jedna zemlja koja je odlučna u borbi protiv određene vrste sadržaja na društvenim mrežama.
Predsjednik te zemlje Emanuel Makron, koji je već tokom predizborne kampanje u aprilu prošle godine obećao borbu protiv sadržaja što propagiraju terorizam, nedavno je najavio donošenje zakona protiv lažnih vijesti krajem godine.
Podsjetio je kako je u posljednje vrijeme došlo do povećanog broja lažnih vijesti u medijima, te najavio borbu protiv toga.
Istakao je kako će nacrt zakona ubrzo biti predat Parlamentu na razmatranje, a njegovi okviri će biti poznati u narednih nekoliko dana.
Francuski predsjednik je upozorio da će, ukoliko dođe do širenja lažnih vijesti, biti primijenjene određene sankcije poput njihovog brisanja, banovanja korisnika ili blokade pristupa stranici.
U kažnjavanju odlučna i Velika Britanija
Vlada u Velikoj Britaniji na čijem se čelu nalazi Tereza Mej odlučna je u donošenju mjera kada je riječ o kršenju zakona na internetu. Naime, vlada sprema uvođenje kazni za društvene mreže ukoliko ne izbrišu poruke koje propagiraju terorizam.
Oni koji objavama na društvenim mrežama prekrše 127. stavku Zakona o komuniciranju, mogli bi se suočiti sa zatvorskom kaznom do šest mjeseci, odnosno novčanom kaznom od 5.000 funti (oko 5.666 eura). One poruke koje krše Zakon o terorizmu bit će i strožije kažnjene.
Podaci britanskog Ministarstva pravde pokazuju kako su u 2016. dnevno dvije osobe kažnjavane zbog kršenja stavke 127., a prosječna zatvorska kazna iznosila je dva mjeseca i dva dana.
U posljednjih nekoliko godina većinom se sudilo ljudima koji su podsticali na terorizam, te čije su objave sadržavale govor mržnje.
Osim toga, u zemlji je usvojen zakon kojim se kompanijama koje pružaju telefonske i internet usluge omogućava praćenje aktivnosti korisnika. U okviru borbe protiv terorizma i cyber kriminala, britanskim obavještajnim službama i sigurnosnim jedinicama dozvoljeno je pratiti osobe koje predstavljaju terorističku prijetnju.
Prema zakonu, internet i teleoperateri imaju pravo na prikupljanje podatke o svim internet stranicama koje osoba posjeti, njihovo skladištenje na 12 mjeseci i dostavljanje istih vladi ukoliko ona to zatraži.
I druge evropske zemlje kažnjavaju jezik mržnje na društvenim mrežama
Evropske zemlje, među kojima se nalaze Austrija, Holandija, Švedska, Španija i Danska, protiv osoba koje na društvenim mrežama vrijeđaju, ponižavaju i ismijavaju takođe primjenjuju novčane, zatvorske i kazne društveno korisnog rada.
Nacističke propagande su razlog za određivanje kazne u Austriji, u kojoj se pronacistički sadržaji na društvenim mrežama kažnjavaju novčano ili kaznom zatvora.
U Španiji su novčane i zatvorske kazne određivane osobama koje su na društvenim mrežama ismijavale ili ponižavale, kao i vrijeđale, naročito kralja ili političare.
U Holandiji su određivane novčane, zatvorske kazne i kazne društveno korisnog rada onima čije su objave na društvenim mrežama sadržavale uvrede.
Slične kazne određivane su u Danskoj, ali i Švedskoj.