Nakon ruske podrške referendumu u RS, stručnjaci upozoravaju da bi RS mogla da postane moneta za potkusurivanje Moskve sa Vašingtonom u diplomatskom ratu za Balkan.
Poznavaoci međunarodnih odnosa naglašavaju da se iz stavova SAD i Rusije o referendumu u RS, ali i po pitanju ulaska BiH u NATO može vidjeti sudar svjetskih velesila na ovom terenu. On je, dodaju, bar za sada - na nivou diplomatskog, piše "EuroBlic".
"Stav SAD je da se Dejtonski sporazum mijenja, dok Rusi Dejton vide kao osnov funkcionisanja današnje BiH. Te diplomatija podržavaju dvije politike u BiH. Da li smo u tome moneta za potkusurivanje ili ne? Mali u sukobima velikih uvijek imaju ulogu nekoga ko dobije ili nešto izgubi", kaže stručnjak za međunarodne odnose, Željko Budimir za "EuroBlic".
On ipak naglašava da se u BiH ne može desiti scenario sličan sirijskom ili ukrajinskom, gdje su se takođe sudarili interesi SAD i Rusije.
"Geopolitički posmatrano, radi se o različitim regionima i na potpuno različit način se ovdje i tamo sukobljavaju interesi Rusije i SAD. Ta vrsta analogije je neprihvatljiva. BiH se ipak nalazi na granicama EU, a ne na Bliskom istoku. Takođe, nema osnova da se plašimo dešavanja iz devedesetih. Međunarodni odnosi nisu ni slični kao tada, akteri koji su devedesetih učestvovali u sukobima nisu isti, niti su isto pozicionirani u međunarodnom poretku. S druge strane, unutar BiH, i pored retorike koja je vezana za lokalne izbore, ne postoji spremnost na sukobe", zaključuje Budimir.
Možda najbolju ilustraciju sukoba interesa Rusije i SAD u BiH, i to preko domaćih igrača, vidjeli smo prije nekoliko dana. Baš kada su iz Moskve stigle fotografije susreta predsjednika Rusije i RS, Vladimira Putina i Milorada Dodika, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović iz Njujorka se pohvalio susretom s američkim predsjednikom Barakom Obamom.
Istina, Dodik je kod Putina bio na ranije dogovorenom sastanku, dok se Izetbegović sa bračnim parom Obama sreo na marginama zasjedanja Generalne sukupštine UN.
Držati se po strani
Politikolog Vlade Simović smatra da BiH treba da izbjegne mogućnost da bude dio bilo kakvih sukoba svjetskih sila i da se na sve načine drži po strani. Simović naglašava da to ne treba poistovećivati sa dobrim odnosima i kontaktima sa svjetskim slima.
On objašnjava da u sukobljavanju velikih najviše stradaju male zemlje, pogotovo što u BiH žive tri mala naroda na jako malom prostoru.
"Dobro je za BiH da njeni lideri što više dobijaju prostore i simpatija kod velikih sila, ali to ne znači da bi trebalo da nas oni uvuku u svoje nesporazume. Bitno je, s jedne strane, da sarađujemo sa njima, jer su nam potrebni, ali moramo pokazati da smo dovoljno politički zreli da se distanciramo i ne dopustimo da nas uvuku u sukoba na globalnom nivou", kaže Simović.
Referendum razdora
U praksi, na primjeru referenduma, to izgleda ovako:
Zamjenik generalnog saveta vladajuće ruske partije Jedinstvena Rusija Sergej Železnjak poručio je da je referendum u RS predstavlja "prekretnicu za cijeli srpski narod" jer prvi put u 20 godina postojanja Srpske kao entiteta građani imaju mogućnost da direktno učestvuju u donošenju odluke.
Ruski stav ponovila je i portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, ističući da se njena zemlja protivi vještačkoj politizaciji referenduma o Danu RS i smatra da on ni na koji način nije uperen na podrivanje teritorijalnog integriteta BiH.
S druge strane, Stejt department osudio je održavanje referenduma i istakne bojazan da bi on mogao da bude uvod u referendum o otcjepljenju RS od BiH. Američka Ambasada u Sarajevu saopštila je da "oni koji su odgovorni za organizovanje referenduma, treba da snose odgovornost". I tako u krug.
BiH i NATO
Kada je riječ o NATO, ruski amabasador u BiH Petar Ivancov upozorio je da eventualno članstvo BiH u Alijansi "ne odgovara njenim interesima" i da neutralna pozicija više odgovara, ne samo interesima Republike Srpske, nego i cijele BiH. U skladu s tim, predsjednik RS Milorad Dodik najavio je da će u Srpskoj biti održan referendum kada se bude odlučivalo u članstvu u NATO.
Istovremeno, Amerikanci ne kriju da je budućnost BiH u najvećem svjetskom vojnom savezu. U ovom trenutku, BiH učestvuje u vojnim misijama u Avganistanu, a za otvaranje Akcionog plana za članstvo u NATO neophodno je da perspektivna nepokretna vojna imovina (kasarne, poligoni) bude uknjižena kao vlasništvo BiH.
Taj problem u Federaciji BiH je riješen, dok je u RS, odlukom Suda BiH, samo jedna vojna lokacija za sada proglašena vlasništvom BiH – relejno čvorište u Han Pijesku. Ovaj slučaj još nije okončan, jer RS nastavlja pravnu borbu i smatra da sva imovina na njenoj teritoriji pripada Srpskoj, uz pravo Oružanih snaga BiH da je koriste.
Trišić-Babić: Turska, a ne SAD
Bivša zamjenica ministra spoljnih poslova BiH Ana Trišić-Babić smatra da je u BiH ključan uticaj Rusije i Turske, a ne Rusije i SAD. Konkretnije, tvrdi da su u BiH na sceni dva procesa - jedan je prodor ruskih energetskih interesa, a drugi prodor radikalnog Islama.
"Prilikom nedavnog odlaska predsjednika Dodika kod Putina, iz Fedaracije BiH nije se moglo čuti ništa protiv Putina i Rusije. To znači da njih kontrolišu Erdogan i Turska i to jeste kod nas najveća nepoznanica u BiH. Naslućuje se da su Putin i Erdogan razgovarali o BiH, a da EU ne zna šta da radi. Amerika ovde ima interese samo zbog Dejtonskog sporazuma, ali uopšte nisu zainteresovani za BiH", tvrdi Trišić-Babić.
