Pobjeda Lije Tomas na ženskom plivačkom takmičenju u SAD izazvala je kontroverze u tamošnjoj javnosti. Lija je rođena kao Vilijam Tomas koji je promijenio pol i postao žena. Kakva su prava transrodnih osoba u BiH i mogućnosti za promjenu pola?
Najveći problem s kojim se trans osobe (svaka osoba čiji je rodni identitet i/ili rodno izražavanje drugačije od tradicionalno društveno definisanih rodnih uloga i normi) tj. oni koji bi htjeli da krenu putem Vilijama Tomasa u BiH suočavaju jeste nepostojanje stručnog ljekarskog kadra, kao i činjenica da osobe u tranziciji (tranzicija je kompleksan proces prilagođavanja pola, prelaz iz pola koji je osoba dobila na rođenju u pol koji osjeća kao svoj) ne mogu da promijene ime i dokumenta sve dok ne donesu medicinske potvrde o izvršenim operacijama.
Prema podacima prošlogodišnjeg izvještaja o pravima LGBTI osoba, transrodnim osobama u BiH onemogućena je i pravna i medicinska promjena pola u državi, te zbog toga spadaju u najugroženiju grupu.
U BiH, zbog nepostojanja obučenog kadra koji bi vodio ovaj kompleksni operativni zahvat, ne postoji mogućnost medicinske promjene pola, pa su oni koji donesu ovu životnu odluku, prinuđeni pomoć tražiti u zemljama regiona ili inostranstvu.
Zvanična statistika o broju trans osoba ne postoji, najprije zbog toga što mnoge trans osobe odluče da ne žele (ili iz nekih drugih razloga nisu u mogućnosti) da prolaze kroz cjelokupan proces tranzicije, čime ostaju van sistema i zvanične statistike koju vode državne institucije.
Međutim, prema različitim procjenama smatra se da se u svijetu na 3.000 rođenih rodi jedna trans osoba.
Međutim, pored medicinskog onemogućavanja, na putu stoji i pravno, budući da promjena pola u dokumentima zahtjeva potvrdu da je osoba prošla medicinsku transformaciju pola, koja nije moguća u BiH.
Republika Srpska, kao i FBiH u svojim Zavodima za zdravstveno osiguranje ne subvencioniše takvu vrstu medicinske podrške, pa pacijenti taj zahvat plaćaju iz svog džepa.
Prema dostupnim informacijama, u proteklih desetak godina isto toliko ljudi iz BiH je promijenilo pol u zdravstvenim ustanovama u Srbiji.
Što se tiče zemalja iz regiona, u Srbiji od 2013. godine Republički fond za zdravstveno osiguranje snosi jedan dio troškova promjene pola, a za državljane Srbije troškovi se procjenjuju na oko 200.000 dinara (oko 3.300 KM).
Crna Gora, takođe snosi troškove operacija ovakvog tipa.
Hrvatska na medicinski način ne vrši promjenu pola, ali je u pravnoj regulativi ona olakšana, jer nije potrebno dostaviti medicinski nalazi o izvršenoj transformaciji.
Proces promjene pola je dugotrajan. Od psihološke transformacije, do posjeta endokrinologu i konzumiranja hormonskih terapija do operativnog zahvata. Hormonska terapija i lijekovi imaju nešto višu cijenu i teže su dostupni u BiH.
Na primjer, kutija Progynova tableta kod nas 17,5 KM, a u Srbiji 3,5 KM. Cijena tableta Androcur je u Federaciji 135 KM, u Republici Srpskoj je 57 KM, a 44 KM u Beogradu, podaci su do koje došao portal Lgbti.ba.
Prema istraživanju sprovedenom 2018. godine od strane Sarajevskog otvorenog centra, troškovi promjene pola za strance u Srbiji iznosili su oko 20.000 maraka, bez cijene implatanata (grudi,
usne i slično).
“Nažalost, država odnosno njeni entiteti ne finansiraju/refundiraju troškove medicinskog prilagođavanja pola, tako da su trans osobe prinuđene zdravstvene usluge tražiti u zemljama regiona poput Srbije, Hrvatske i Crne Gore. U Bosni i Hercegovini se ne obavljaju postupci prilagođavanja pola - ne postoji edukovano medicinsko osoblje za propisivanje i praćenje endokrinološke terapije niti za hirurške postupke prilagođavanja pola”, kaže Dalila Hasanbegović Vukas, programski korodinator Sarajevskog otvorenog centra za Mondo.
Dodaje da u BiH postoji nekoliko trans osoba koje su uspjele promijeniti oznaku pola u ličnim dokumentima u susjednim državama čiji su takođe državljani, ali u BiH nisu zabilježeni takvi slučajevi.
U Rozom izvještaju se, kao smjernice za poboljšanje prava transrodnih osoba u BiH navodi, donošenje zakona koji će na sistematski i sveobuhvatan način regulisati proceduru promjene oznake pola u ličnim dokumentima, i jedinstvenog matičnog broja na osnovu vlastitog zahtjeva trans osobe.
Takođe, tu su i prava na samoodređenje, kao i edukacija medicinskih stručnjaka u granama psihologije, psihijatrije, endokrinologije, ginekologije, urologije, plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije o adekvatnom, trans inkluzivnom i trans specifičnom pružanju usluga i podrške trans osobama u procesu tranzicije.
“Prepoznale su institucije potrebe transrodnih osoba (Kanton Sarajevo i drugi kantoni putem usvajanja Gender akcionih planova, Savjet ministara takođe), ono što predstoji jeste implementacija svih mjera”, zaključila je Hasanbegović Vukas za Mondo.
(MONDO)
