Nakon nedavnih padavina i dolaska toplijeg vremena, pojavili su se šumski biseri, kraljevi gljiva – vrganji.
Roman Ostojić, strastveni prijedorski gljivar i ribolovac, pronašao je na Kozari kapitalni vrganj težine skoro 1 kilogram.
"Šume su prepljavljanje beračima u želji da naprave zalihe. Nakon kiša koje su natopile prirodu očekujem dobru berbu svih vrsta gljiva", rekao je za Mondo Ostojić koji trenutno u Ribniku skuplja šumske plodove.
Prema njegovim riječima, osim vrganja trenutno se mogu pronaći i druge jestive gljive poput biserki, lisičarki i krasnica.
"Krasnica je vrlo kvalitetna i ukusna gljiva, možda čak i više od vrganja, ali u narodu nije toliko popularna kao ostale. Može se pripremiti na različite načine", rekao je sagovornik Mondo portala.
Ostojić u pratnji svoje vjerne labradorke Lusi skoro svakodnevno "krstari" šumama i skuplja plodove prirode. U jednom o od ranijh razgovora nam je izjavio da prepoznaje blizu stotinu vrsta jestivih gljiva, a najveća koju je ikad ubrao bio je upravo vrganj težak skoro dva kilograma.
"Gljive uglavnom berem za ličnu upotrebu. Dio vrganja zamzavam i ostavljam za zimnicu, a veliki dio sušim i meljem i koristim za krem supu", rekao nam je ovaj Prijedorčanin za koga se slobodno može reći da je "hodajuća enciklopedija" kada je riječ o prirodi.
Na našem području raste veliki broj jestivih i uslovno jestivih gljiva jer tipovi zemljišta, klima i velike površine pod šumom, pogoduju njihovom razvoju. Neke od najpopularnijim među su sakupljačima su vrganji, lisičarke, rujnice, mliječnice, sunčanice i rudnjače, dok iskusni gljivari sakupljaju daleko veći broj vrsta.
Jedna od najcjenjenijih je svakako blagva (Amanita caesarea) koja je u zemljama u regionu zaštićena vrsta.
Stručnjaci upozoravaju - oprezno sa gljivama
Takođe, pored najkvalitetnijih gljiva mogu naći i one najotrovnije vrste. Među njima se ističu pupavke: zelena (Amanita phalloides), bijela (Amanita verna) i smrdljiva pupavka (Amanita virosa).
"Većina jestivih gljiva se od nekih otrovnih vrsta razlikuje samo po nekim sitnim detaljima: boji listića, postojanju mrežice na dršci, izgledu prstena, da li raste iz zemljišta ili sa panja, da li mijenja boju na presjeku, a neke se razlikuju samo po mirisu ili čak samo po okusu. U svakom slučaju, dok ne savladate dobro te sitne detalje, ne preporučuje se da sakupljate gljive bez pratnje nekog dobrog poznavaoca koji ima višegodišnje iskustvo", rekla nam je Svjetlana Lolić, profesorica biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci.
Uvoz i izvoz
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, do juna ove godine godine je u BiH uvezeno 80.897 kilograma gljiva, u iznosu od 268.575 KM, dok je u istom periodu izvezeno 27.964 kilograma po cijeni od 160.780 KM.
"Tokom 2021. godine iz BiH je izvezeno 130.164 kilograma gljiva u iznosu od 6.995.145 KM, dok je 2020. godine izvezeno 382.991 kilogram po cijeni od 7.278.561 KM", navodi se u podacima UIO BiH.
Najviše gljiva se u BiH uvozi iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, dok se najviše izvozi u Sloveniju, Hrvatsku, Italiju, Francusku i Austriju.
