Stanovnici Srpske koji pođu u šumu da bi sakupili gljive, ljekovito bilje, šumsko voće ili puževe po novoj odluci mogu kući da ponesu najviše dva kilograma dnevno.
Navedena količina je dozvoljena nakon što je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske izmijenilo Pravilnik o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u svojini RS, a koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Podsjećamo, do ove izmjene količina je bila ograničena na jedan kilogram dnevno, pa je prva odluka krajem 2020. godine izazvala nezadovoljstvo u javnosti, ali i kod domaćih gljivara o čemu je Mondo pisao.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Goran Zubić za razloge povećanja količine prikupljenih šumskih plodova navodi veće potrebe građana, kao i stimulaciju stanovništva da se bavi sakupljanjem proizvoda i da ih koristi za svoje potrebe.
On je za Srnu rekao da se izmjene Pravilnika o uslovima korištenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u svojini Republike Srpske odnose i na određena organizaciona pitanja kada je riječ o komercijalnim sakupljačima.
"Preciznije je definisano na samom terenu gdje se vrši otkup od sakupljača prema komercijalnim firmama, a to je istovremeno i mjesto gdje se piše otpremni iskaz koji izdaje javno preduzeće šumarstva, jer svaka roba koja izlazi iz šume treba da bude propraćena određenim otpremnim iskazom", objasnio je Zubić.
Osim samoniklog jestivog, ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva i voća, u ostale šumske proizvode spadaju i šišarke, lišće, trava, odnosno sijeno sa livade, grmlje, ukrasno šiblje. Tu se takođe svrstavaju i pčele, puževi, pijavice, zmije i druge životinje, ali i crnica, humus i busen.
On je napomenuo da je Ministarstvo analiziralo i kakvo je stanje u okruženju kada je riječ o regulisanju ove materije.
"U Srbiji, na primjer, uopšte nema besplatnog sakupljanja gljiva ili drugih plodova šumarstva, nego je utvrđen cjenovnik i svaki kilogram se plaća. Sa druge strane, u Federaciji BiH ova oblast nije uređena, niti regulisana bilo čime, tako da ne postoji mogućnost sakupljanja šumskih plodova ni za vlastite potrebe na legalan način", naveo je Zubić.
On je dodao da je u Hrvatskoj ovo pitanje riješeno tako što se pišu dozvole fizičkim licima koja idu u šumu da sakupljaju plodove za svoje potrebe.
"Sve ovo ukazuje da smo mi fleksibilniji prema svojim građanima u smislu mogućnosti sakupljanja ostalih šumskih proizvoda, ali isto tako ne možemo dozvoliti da se to radi u neograničenim količinama", rekao je Zubić.
On je istakao da je cilj donošenja Pravilnika prvenstveno bilo uređenje oblasti u smislu zaštite i očuvanja tog dijela šumskog resursa, kao i određena kontrola i evidencija nad tim šta se iznosi iz šume.
(Mondo)