Roman Ostojic gljivar iz Prijedora.html

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Kozara: Raj za ljubitelje gljiva

Autori mondo.ba Dušan Volaš
Autori mondo.ba Dušan Volaš

Roman Ostojić iz Prijedora pasionirani je zaljubljenik u prirodu i planinu Kozaru. Osim toga strastveni je ribolovac i veliki poznavalac gljiva. On prepoznaje blizu sto vrsta jestivih gljiva...

Izvor: Mondo/Roman Ostojić

"Kozara je veoma bogata gljivama. Bolji poznavaoci tvrde da na ovoj planini i potkozarskim selima ima skoro 300 različitih vrsta. Ja razlikujem 85 jestivih i dvadesetak otrovnih gljiva", rekao nam je na počeku razgovora ovaj 63-godišnjak.

Prema njegovim riječima, ako se narednih dana vremenske prilike ne budu značajno mijenjale, uskoro se mogu ubrati i prve gljive.

"Riječ je o takozvanim 'martovkama' ili 'ožujkama', u zavisnosti kako ih ko zove. Rastu u hrastovim šumama i mogu se pronaći na Kozari već polovinom marta", priča Ostojić.

Nakon ovih gljiva, kako navodi, u aprilu se pojavljuje i smrčak, a ima i jablanovača, koje rastu u podnožju jablanova.

"Riječ je o bijelim gljivama koje rastu po gradovima i rubovima sela. Na žalost, kako je kod nas drvo jablana desetkovano, gotovo da ih i nema zadnjih godina. U isto vrijeme rastu i 'šljivovače' koje su po meni najukusnije gljive", tvrdi sagovornik MONDO portala koji skoro svakodnevno, u pratnji svoje vjerne labradorke Lusi, "krstari" šumama i sakuplja plodove prirode.

Tokom, a naračito krajem aprila rastu lisičarke i đurđevače, dok u maju počinje branje šumskih gljiva judino uvo za koje se vjeruje da su ljekovite.

Roman Ostojić Izvor: Mondo/Roman Ostojić

"To je želatinasta odnosno 'ljigava' gljiva i naši ljudi je ne prepoznaju i ne koriste. Uglavnom rastu na trulim deblima zove i brijestu, a navodno, između ostalog, pomažu kod liječenja poremećaja rada krvotoka i umanjenja nivoa holesterola.

Veliki je specijalitet u jevrejskoj kuhinji, jede se kao salata. Kada se osuši i pije kao čaj ima ljekovita svojstva", rekao nam je zanimljivi Prijedorčanin za kojeg se slobodno može reći da je hodajuća enciklopedija kada je riječ o prirodi.

Jedna od ljekovitih gljiva koja se kod nas uglavnom nekoristi jeste i sibirska čaga koja raste na drvetu breze. Radi se o veoma skupoj gljivi. Ima antikancerogena, antireumatska, antivirusna, analgetska i protivupalna dejstva, što je definitivno svrstava među najljekovitije plodove naše planete.

Banjalučanin pronašao tartuf kapitalac FOTO/VIDEO

Vrsni poznavalac prirode iz Prijedora za MONDO kaže da svaki mjesec ima svoju gljivu, a tokom ljeta najviše se bere vrganj koji se pojavljuje sredinom maja.

"U zavisnosti od vremenskih uslova može da raste sve do kraja godine. Može se nešto i zaraditi, ali uglavnom ih berem za lično upotrebu. Dio vrganja zamzavam i ostavljam za zimnicu, a veliki dio sušim i meljem i koristim za krem supu. Najveći vrganj koji sam ikad ubrao imao je skoro dva kilograma. Pronaći ovolike primjerke je prava rijetkost", pojasnio je Ostojić i naveo podatak da se može zaraditi i prodajom lisičarki, kao i rujnica.

Roman Ostojić Izvor: Mondo/Roman Ostojić

"Veliki broj ljudi dolazi iz susjedne Hrvatske da kupuje. Oni su svoje šume 'opustošili', dok je veliki broj gljiva zaštićene zakonom i ne smiju se brati", istakao je naš sagovornik koji je boraveći u prirodi pronalazio i najskuplje gljive na svijetu - tartufe.

"U šumama Kozare moguće je pronaći i crni i bijeli tartuf, ali ih najviše ima u okolini Ljubije - tačnije području mjesta Briševo i Gornja Ravska. Uglavnom se nalaze u nepristupačnim voćnjacima koji su napušteni tokom rata. Da bi se pronašli, osim dobro obučenih pasa, potrebno je dosta hodanja - potrage", pojasnio je Ostojić.

Kod Prnjavora ubrao vrganj težak 1,5 kg

Svakodnevno boraveći u prirodi naš sagovornik nailazi na mnoge zanimljive pojave, a jedna od njih jesu i dabrovi koji se posljednih godina vraćaju na naše rijeke i ima ih sve više u okolini Prijedora.

"Na oduševljenje svih ljubitelja prirode ovu životinju sam nedavno vidio kod rudnika u Ljubiji. Takođe ih ima na Sani i rijeci Gomjenici. Problem predstavljauju ljudi koji unišatavaju njihova staništa zbog bojazni da će napraviti štetu na voćkama", rekao nam je za kraj razgovora Roman Ostojić.

Još iz INFO

Komentari 1

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Baka

Sve bi bilo dobro da nisu Amerikanci bacali bombe sa uranijumom.

MONDO REPORTAŽE

loader