• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Dom zdravlja objavio preporuke: Kako se zaštiti od visokih temperatura vazduha

Autor Dragana Božić

Banjalučki Dom zdravlja izdao je preporuke za zaštitu od vrućina.

 Kako se zaštiti od visokih temperatura vazduha Izvor: Kurir/Zorana Jevtić

U narednim danima očekuju se izuzetno visoke temperature vazduha. Ove visoke temperature vazduha mogu negativno uticati na zdravlje svih građana. Najugroženije grupe su stariji lica, djeca i osobe oboljele od hroničnih, a pogotovo kardiovaskularnih bolesti, saopšteno je iz Doma zdravlja Banjaluka.

"Najčešće tegobe, koje osobe mogu da osjete, su malaksalost, nesvjestica, vrtoglavica ili kratkotrajni gubitak svijesti, glavobolje koje mogu biti udružene sa mučninom i povraćanjem, otežano disanje, ubrzan puls, opekotine kože i različite alergijske manifestacije. Vrućina može da bude uzrok svih navedenih tegoba zbog širenja krvnih sudova i posljedičnog pada krvnog pritiska, dehidratacije, hipoglikemije ili poremećaja elektrolitne ravnoteže u organizmu", kažu iz Doma zdravlja.

Zbog djelovanja visokih vanjskih temperatura i uticaja direktnog izlaganja sunčevim zracima, svim građanima, a posebno hroničnim bolesnicima savjetuje se sljedeće:

– potrebno je rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine;

– piti redovno negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera (npr. limunada). Ne treba čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi. Tečnost unositi postepeno, gutljaj po gutljaj. Zdrave osobe treba da unesu osam do 10 čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim poslom ovoj količini dodaju jednu do tri čaše za svaki sat aktivnosti;

– tuširati se ili kupati u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom; djeci stavljati mokre ručnike na noge i ruke;

– treba jesti češće male i što tečnije obroke (miješano svježe voće tzv. „smoothie“ ili lagana juha). Izbjegavati hranu prebogatu bjelančevinama;

– izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17h, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani i drugi bolesnici s hroničnim bolestima;

– izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana kao i težak fizički rad. Aktivnosti obaviti u najhladnije doba dana između 4,00 i 7,00 h i poslijepodne nakon 17h;

– nositi laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Izvan kuće nositi šešir širokog oboda i sunčane naočale, a korisna zaštita su i suncobrani i lepeza za rashlađivanje;

– redovno koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja; zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) treba koristiti za malu djecu;

– nastojati rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32C danju, a 24C noću. Koristiti hladniji noćni zrak da se rashladi dom. Otvoriti sve prozore tokom noći i ranih jutarnjih sati, danju zatvoriti prozore i spustiti roletne. Ako se koristi klima uređaj treba podesiti tako da temperatura prostora ne bude niža od 7 C -10 C od vanjske.

– ako vozite, poželjno je izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana.

(Mondo)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE