U Republici Srpskoj je od početka godine zabilježen jedan slučaj legionarske bolesti, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo.
Načelnik Službe za epidemiologiju u ovom institutu Nina Rodić Vukmir rekla je da je legionarska bolest teška infekcija uzrokovana bakterijom legionela, a najčešće se manifestuje kao atipična upala pluća.
Ona je navela da je legionela široko rasprostranjena i da se posebno lako održava i razmnožava u vodi i vlažnom tlu.
"Iako se legionele mogu pronaći u vodenim ekosistemima, kao što su jezera, rijeke i termalni izvori, u velikom broju su prisutne u različitim sistemima za vodosnabdijevanje kao što tornjevi, vodovod, fontane, vodoskok, uređaji za hlađenje, zagrijavanje i isparavanje vode i ovlaživanje vazduha", rekla je Vukmirova.
Ona je navela da, kada uslovi u tim objektima ili sistemima postanu povoljni za legionele, mogu se razmnožiti u dovoljnoj količini da vodeni aerosol postane infektivan po čovjeka.
"S obzirom da tome posebno pogoduje stajanje vode i temperatura između 20 i 50 stepeni Celzijusovih, glavni izvor zaraze predstavljaju sistemi za zagrijavanje vode, posebno oni dotrajali zbog nemogućnosti postizanja odgovarajuće temperature", navela je Vukmirova.
Ona je dodala da bakterija može preživjeti u širokom rasponu uslova okoline, od nula do 63 stepena Celzijusovih i pe ha vrijednosti od pet do 8,5. Godinama preživljava u vodi na temperaturi od dva do osam stepeni, tolerantna je na hlor i otporna na proces hlorizacije vode.
Vukmirova je istakla da se uzročnik prenosi udisanjem kontaminiranog aerosola koji se stvara prilikom tuširanja i pranja na slavinama, u rashladnim tornjevima i ovlaživačima vazduha, iznad bazena sa pjenom i đakuzijima, a moguć je i prenos mikroaspiracijom i tokom raznih medicinskih zahvata u bolnicama.
"Može kolonizovati vodovodnu distributivnu mrežu što predstavlja važan put širenja legionela, koje na taj način mogu dospjeti do bolnica, rekreativnih centara, domaćinstava", ukazala je Vukmirova.
Ona je napomenula da nema interhumanog prenosa i da zaražena osoba ne može zaraziti druge.
Vukmirova je navela da oboljeti mogu zdrave osobe svih dobi, a da u rizične faktore spadaju starije osobe, oslabljen imunitet, prisutne hronične bolesti, pušenje i alkoholizam, dok muški pol nešto češće obolijeva.
"Legionele su odgovorne za dva do 15 odsto upala pluća u opštoj populaciji", rekla je Vukmirova.
Ona je dodala da se legioneloza javlja u dva različita klinička oblika, i to lakši koji se naziva se pontijačka groznica koja se ispoljava kao blaža respiratorna bolest slična gripu, bez upale pluća.
"Obično dolazi do pojave povišene tjelesne temperature, bolova u mišićima, glavobolje te vrlo blagih simptoma respiratornog trakta. Inkubacija traje od pet do 43 časa, a sama bolest oko sedam dana", pojasnila je Vukmirova.
Prema njenim riječima, teži oblik je legionarska bolest sa pneumonijom i ona nema posebne kliničke karakteristike koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća.
"Nakon inkubacije u trajanju od dva do 10 dana dolazi do iznenadnog nastupa suvog kašlja, bolova u grudnom košu i visoke temperature iznad 40 stepeni sa groznicom. Često se javljaju i neurološki simptomi ka o što su glavobolja, letargija, encefalopatija i promjene u mentalnom statusu kao i simptomi probavnog trakta, a prisutni mogu biti i bolovi u mišićima", navela je Vukmirova.
Ona je istakla da se dijagnoza postavlja na osnovi kliničke slike, laboratorijskih nalaza krvi, rendgenskog snimka pluća i mikrobiološkim metodama.
U zagrebačkoj bolnici "Rebro" u aprilu je izbila zaraza legionarske bolesti, a tri lica su preminula nakon infekcije, dok je prisustvo bakterije zabilježeno kod ukupno šest pacijenata.
Hrvatski mediji prenose da su u Ministarstvu zdravlja i javnost tek 18. juna saznali za slučaj.
