Povodom objava u medijima da se među zdravstvenim ustanovama koje mimo propisa pacijentima naplaćuju usluge hitne medicinske pomoći, a da u tome prednjači JZU “Dom zdravlja” u Banjoj Luci, oglasilo se Udruženje doktora urgentne medicine RS.
Saopštenje je izdalo Udruženje iz domova zdravlja Banja Luka, Prijedor, Modriča, Ribnik, Zvornik, Teslić, Bijeljina, Gradiška, Mrkonjić Grad, Doboj, Foča, Prnjavor, koji su apsolutno nezadovoljni trenutnim stanjem, jer je broj nehitnih pacijenata daleko veći od hitnih slučajeva.
Navode da je hitna medicinska pomoć zajedno sa policijom i vatrogascima “žila kucavica svakoga grada”, te da udari medija i građana na njih mogu imati nesagledive posljedice.
"Podsjećamo sve vas da mi obavljamo jedan od najtežih poslova u zdravstvenom sistemu i radimo 365 dana u godini. Posao koji obavljamo je težak, stresan, zahtjevan kako u stanici tako i na terenu i u kući pacijenata (posebno napominjemo zbrinjavanje oboljelih i povrijeđenih u saobraćajnim i drugim nesrećama, pucnjavama, samoubistvima i ubistvima). U našem radu živote spašavaju stručni medicinski radnici, a svaka minuta je važna u lancu zbrinjavanja pacijenata", naveli su.
Odgovorno tvrde da nijedan radnik hitne medicinske pomoći nije naplatio zdravstvenu uslugu pacijentima koji spadaju u red hitnih stanja, jer je to protivno svim medicinskim postulatima i pravilima rada hitnih službi. Podsjećaju i da je Hitna pomoć poseban vid zdravstvene zaštite, te da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske obezbijedio sredstva za hitna stanja i stanja vitalne ugroženosti pacijenata u svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj te se hitnim slučajevima ne naplaćuje pregled bez obzira na status osiguranja. Stepen hitnosti određuju medicinski radnici u postupku trijaže, a prema indikacijama.
"Zar je opravdano da se u hitnoj pomoći primaju pacijenti “zbog bradavice u ustima, ujeda komarca, žulja na nozi, uraslog nokta, vještačkih trepavica od kojih suze oči, majka dovela dijete jer ga svrbi taban pet dana, idem na more sutra pa da mi propišete neke lijekove, loše sam sanjala ako može nešto da me uspava, crna tačka u pupku (naravno miteser), pukla nadogradnja nokta pa da mi to fino obradimo, dajte mi koktel infuziju za oparavak poslije pijanstva...", pitaju iz Udruženja.
Navode da im veliki probleme prave nehitni pacijenti, zbog kojih dolazi do medijskih tekstova u kojim ih se proziva, na šta su i ranije upozoravali poslodavce i institucije.
"Gotovo u svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj je veliko ogorčenje, jer se stalno provlači i podvlači nehitan pacijent koji želi pregled u hitnoj, a po medicinskim indikacijama nije hitan. Ne mogu građani određavati koje su indikacije za hitna stanja nego zdravstveno osoblje", poručuju doktori urgenten medicine.
Navode da se građani ne žale na druge, privatne i državne zdravstvene ustanove, apoteke gdje uredno plate sve što se od njih traži, već isključivo na hitnu pomoć, jer tim putem ostvaraju i druge ciljeve, kao što su, kako navode, izostanak sa posla, pravdanje za školu, izbjegavaju naručivanje i čekanje na pregled kod porodičnog doktora, izbjegavanje i neplaćanje participacije, nebriga porodice o starijim osobama koje žive same pa treba hitna pomoć samo da “skokne” i ode da vidi u kakvom su stanju.
Naglašavaju da ove dugogodišnje probleme u hitnim pomoćima do sad niko nije pokušao da riješi, te da oni ne bi trebali biti političkog i socijalnog karaktera i da se prelamaju samo preko leđa zdravstvenih radnika u hitnim pomoćima.
"Nigdje u dokumentima, pravilnicima i drugim aktima našeg zdravstvenog sistema ne piše da se u hitnoj pomoći pored hitnih stanja moraju zbrinjavati nehitna stanja. Nehitni pacijenti guše sistem hitnih pomoći, izbjegavaju naručivanje kod svog porodičnog doktora, dolaze noću u velikom broju za sve i svašta što nema veze sa hitnim slučajem. Kada im zdravstveni radnik pokušava objasniti da nisu hitan slučaj, tada često dolazi do scena kada se prijeti osoblju, psuje, pa se dešavaju čak i fizički napadi na osoblje kada interveniše policija, ometaju osoblje u zbrinjavanju hitnih slučajeva i ne dozvoljavaju hitnoćama da imaju prioritet u zbrinjavanju, jer ti pacijenti zbog svoje agresivnosti i prijetnji određuju po redu čekanja ko kad ulazi na pregled, a usput im se uvijek “negdje žuri” i negoduju što čekaju", kažu u ovom udruženju.
Sada, zbog svega što su naveli, imaju problem sa nedostatkom doktora, jer niko ne želi da dođe raditi u hitnu pomoć, niti da se opredijeli za specijalizaciju iz urgentne medicine, zbog, kako tvrde, velikog nepoštovanja prema zdravstvenim radnicima u hitnim pomoćima i sve češćih fizičkih napada na osoblje i verbalne prijetnje.
"Možemo i drugačije raditi u hitnim službama. Nehitne slučajeve za koje Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nije ugovorio sredstva nećemo ni primati u hitnim službama, jer nemaju opravdanja po indikaciji, nego ćemo im dati savjet da se jave svom porodičnom ljekaru u normalno radno vrijeme", poručili su,
Podsjećaju da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nigdje nije napisao da nehitna stanja treba da se javljaju u hitne službe, već je te usluge za sve građane obezbijedio u službama porodične medicine.
"Ne vidimo razloge da se nehitnim pacijentima ne može naplati usluga za koju insistiraju, a takvi pregledi ne mogu biti prikazani kroz usluge iz domena urgentne medicine. Nephodno je da se omogući osoblju hitne pomoći više vremena za zbrinjavanje hitnih pacijenata što im je posao, a ne da ih opterećuju nehitna stanja koja dodatno utiču na vrlo lošu radnu atmosferu.
Nadaju se da će se sistem rada u hitnim službama održati u skladu sa strukom, smanjiti odliv zdravstvenih radnika iz hitnih službi, povećati motivacija mladih doktora za petogodišnju specijalizaciju iz urgentne medicine, te da će se građani koji nisu hitni slučajevi javiti na pregled kod svog porodičnog doktora i prestati da "zloupotrebljavaju hitnu pomoć i da ugrožavaju pružanje hitne medicinske pomoći vitalno ugroženim pacijentima".
BONUS VIDEO:
(Mondo)
