Doktor Gordon Njufeld, svjetski stručnjak iz oblasti ranog razvoja i dječije psihologije, na poziv Fondacije Novak Đoković boravio je u Banjaluci, gdje je u Narodnom pozorištu RS održao predavanje na temu “Roditelj kao odgovor na potrebe djeteta”.
Podsjetivši na riječi ovog priznatog stručnjaka da „djeca nikada ne smiju da rade za našu ljubav, ona treba da se odmaraju u njoj”, Fondacija Novak Đoković najavila je njegovo gostovanje u Banjaluci, ali gradovima regiona.
Doktor Gordon Njufeld je široj javnosti poznat i kao mentor Gabora Matea, koji je takođe gostovao u Banjaluci, a u svojoj karijeri, koja traje više od 40 godina, radio je kao klinički psiholog sa djecom, omladinom i njihovim porodicama.
Ovaj kanadski psiholog svoju karijeru posvetio je radu sa djecom, a kako je rekla Jelena Đoković, globalni direktor Fondacije, doktora Gordona su doveli sa željom da osnaže porodicu, podsjećajući koliko je bliskost sa djecom bitna.
Banjalučani, među kojima je bio i veliki broj stručnjaka iz oblasti psihologije i onih koji su na druge načine uključeni u rad sa djecom, ali i roditelja mogli su da čuju savjete o tome kako prevazići brojne izazove roditeljstva kroz različite faze odrastanja djece i šta je najvažnije u odnosu koji grade sa djecom.
Doktor Njufeld je na početku svog predavanja, koje je predstavio kao piramidu privrženosti, istakao da roditelji na ovom podneblju imaju jake temelje da ostvare sve što je bitno za pravilan razvoj djeteta.
“Vi još uvijek doživljavate porodicu kao nešto veoma važno i to tako i treba biti, ali nažalost u brojnim sredinama nije”, rekao je Njufeld.
Kaže da je današnje roditeljstvo mnogo teže nego što bi trebalo da bude jer se privrženost između djece i roditelja gubi, pa oni onda tu privrženost traže kod vršnjaka, gube sposobnost da osjećaju, da se odmaraju, dok igru pronalaze na ekranu.
“Priroda je sama pripremila razvojni plan i mi možemo da podržimo taj plan, da radimo u skladu sa njim, umjesto da mu se suprotstavljamo. Privrženost, osjećanja, odmor i igra nisu samo potrebe, to su životne sile koje su utkane u našu kulturu, to je način na koji priroda podiže djecu. Mi smo odgovor na dječiju potrebu, ne drugi”, smatra ovaj stručnjak.
Njufeldova piramida privrženosti na jednostavan način objašnjava osnovne potrebe svakog djeteta i samim tim pomaže u razumijevanju njihovog ponašanja.
Kao osnovu svih dječjih potreba Njufeld vidi privrženost između djece i roditelja. Zajedništvo, povezanost, ljubav, osjećaj pripadanja su, prema njegovim riječima, osnovne potrebe svakog ljudskog bića od najranijih dana.
“Iako je uvriježeno mišljenje da je preživljavanje osnovna ljudska potreba, to su zapravo privrženost i zajedništvo. U trenucima najvećih životnih izazova prvo ćemo posegnuti za svojim najbližima. To se vidi i na primjerima nekih katastrofa. Dijete se osjeća sigurnim uz roditelja, uprkos opasnosti. Za vrijeme bombardovanja Londona tokom Drugog svjetskog rata djeca su bila u skloništima sa roditeljima. Iako su osjećali anksioznost, osjećali su se sigurno jer su bili uz roditelje", podsjetio je ovaj stručnjak i dodao da takav nivo anksioznosti djeca u Americi danas imaju svakog dana, a ne samo tokom neke katastrofe.
Naglasio je i da tamo gdje nema povezanosti i zajedništva nema porodice, kao i da dom nije dom tamo gdje nema povezanosti.
Kao drugu osnovnu dječiju potrebu, ili silu, kako on naziva četiri potrebe iz svoje piramide su osjećanja.
“Ukoliko smo izgradili odnos privrženosti sa djetetom, stvorili smo bezbjedne uslove za dijete da iskaže svoja osjećanja i bude ranjivo. Roditelji su ti koji imaju odgovornost da pomognu svojoj djeci da prepoznaju svoja osjećanja”, naveo je doktor Gordon i istakao da je u redu da i roditelji pokažu osjećanja, kao i tugu, ali ne ako su tužni zbog djece.
Njufeld je kao treću potrebu u svojoj piramidi naveo odmor koji je preduslov za rast.
“Iako je umor postao obilježje našeg vremena moramo djeci dati dovoljno vremena za odmor i slobodno vrijeme. Odmor je neophodan za zdravo funkcionisanje, a kod nas se sve svelo na rad. Rad na poslu, rad u školi… “, rekao je Njufeld tokom svog izlaganja.
I na kraju, ali ne i manje važna našla se igra koja je povezana sa slobodnim vremenom, a glavni je oblik aktivnog odmora.
“Trebamo znati šta je to igra. Igranje igrica nije igra, gledanje TV-a nije igra, pa čak i neki sportovi nisu igra. Igra, kao i odmor imaju značajnu ulogu u razvoju, a sposobnost djece za igru pokazatelj je zdravlja. Dijete kroz igru spontano otkriva svijet oko sebe i svoj potencijal ”, poručio je Njufeld.
Dodao je da sve ovo ne znači da djecu ne treba da disciplinujemo, ali ne na način da postanemo “razdvojeni” od djece. Privrženost i osjećaj zajedništva, ljubavi, sigurnosti mora ostati, jer ako se izgubi, teško ju je povratiti, zaključio je doktor Gordon Njufeld.
(Mondo)
