Zagađenje vazduha treba tretirati kao elementarnu nepogodu, taj problem mora biti riješen jer će postajati sve veći, a posljedice će se prelamati kroz zdravstvenu zaštitu, rekao je pulmolog Mladen Duronjić, načelnik Klinike za plućne bolesti UKC-a Republike Srpske.
Duronjić je naveo da će se posljedice zagađenja vazduha prelamati kroz zdravstvenu zaštitu, naglasivši da su najugroženiji trudnice, djeca i stari ljudi od 60 i 70 i više godina zbog pridruženih bolesti.
"Djeca imaju veći broj respiracija u minuti i zbog toga spadaju u rizičnu grupu, kao i zbog činjenice da podložniji djelovanju ugljen-monoksida, kao i trudnice. U slučajevima duže izloženosti mogući su prijevremeni porodi, hipotrofična djeca i poremećaji što je zabilježeno u svijetu", pojasnio je Duronjić.
On je istakao da u ovakvim situacijama gotovo da nema zaštite, jer maske ne pomažu, eventualno one sa finim filterima, ali se ne mogu koristiti cijeli dan.
"Koncentraciju preko 200, 300 u dužem periodu treba tretirati kao elementarnu nepogodu i ne treba izlaziti vani", istakao je Duronjić koji smatra da je i za osjetljive osobe jedan od vidova zaštite što kraći boravak napolju.
Ne treba, dodao je, zanemariti djelovanja štetnih čestica ne samo na respiratorni sistem već i srce i mozak.
Ukazao da je da je u periodu hladnijeg dijela godine česta pojava da se prizemni planetarni sloj koji je odgovoran za vertikalnu cirkulaciju vazduha u ovakvim danima spusti na 200, 300 pa čak i 150 metara.
"Kad imamo ovakvu pojavu potpomognutu i našim reljefom jer ne zaboravimo da planine Kozara, Motajica, Majevica zatvaraju i vrlo često sprečavaju sjeverne vjetrove iz Panonske nizije koji bi eventualno oduvali i pomogli cirkulaciju onda imamo za posljedicu da je cijeli region ili kraj sjevernog dijela Srpske u ovakvoj atmosferi", pojasnio je Duronjić.
Duronjić je rekao da stanovništvo koje živi u ambijentu rudnika ili rudarskog bazena može da trpi štetni uticaj na mozak što bi moglo da favorizuje nastanak moždanih udara.
"Kada je kardio-vaskularni sistem u pitanju onda je to uticaj na krvne sudove, pritisak, hipertenziju i srčanu bolest. Ne treba zaboraviti šećernu bolest, prostatu, čak kod dugotrajne izloženosti i oligospermiju", pojasnio je Duronjić.
Ukazao je i da čovjek svojim djelovanjem doprinosi zagađenju, naglasivši da su to ložišta, termoelektrane, toplane i izduvni gasovi iz automobila.
"Čestice preko 40, 50 do 80 mikrona najčešće nisu štetne na naš organizam jer ne mogu ući i ne predstavljaju rizik, dok 10 i od pet do 2,5 mikrona već jesu štetne", rekao je Duronjić.
Naglasio je i da je, pored koncentracije štetnih čestica, bitna izloženost i rastvorljivost u vodi.
Rješenje vidi u sistemskom djelovanju, koje zahtijeva velika sredstva, ali je prvi korak ukazati na problem jer vazduh koji udišemo ne bi trebalo ni da bude viđen ni da ga osjetimo.
"Mi i osjetimo i vidimo ga", zaključio je Duronjić.
Banjaluka je jutros bila među pet gradova u BiH u kojima je vazduh nezdrav, pa se građanima preporučuje da izbjegavaju boravak napolju.
(Srna)
