Svojim rođenjem u vitlejemskoj pećini Hristos donosi mir i svjetlost i izmiruje čovjeka sa Bogom, rekao je poslije večernjeg bogosluženja u Banjaluci episkop marčanski Sava, vikarni episkop mitropolita Banjalučkog.
"Zbog našeg odvajanja od Boga bilo je potrebno da Bog siđe sa nebesa na zemlju i postane jedan od nas i svojim dolaskom obnovi lik Božiji u nama", istakao je episkop Sava nakon što je sa sveštenstvom služio večernje u Hramu Hrista Spasitelja i osveštao badnjake.
On je naglasio da se ovim ovim molitvenim sabranjem ulazi se u blagoslovenu noć rođenja Hristovog.
Proslavljajući današnji praznik, kako je rekao, kaže se da se Histors rađa da bi obnovio u čovjeku onaj raniji pali obraz, odnosno lik Božiji po kome je čovjek stvoren.
"Rođen je u pećini da bi u nju bio položen na Veliki petak, a potom izašao i pobijedio smrt na Vaskrs. Svojim riođenjem u skromnoj vitlejemskoj pećini donosi mir i svjetlost i prvo izmiruje čovjeka sa Bogom", rekao je episkop Sava.
Pozvao je okupljene da se mole da mir Hristov i svjetlost njegova obasjaju cijelu vaseljenu, da mir bude naša veza sa Bogom i bližnjima, da naša država i naše porodice žive u miru.
"Molimo se za mir koji je tako potreban cijelom svijetu", rekao je vladika.
Večernjem bogosluženju prisustvovao je veliki broj vjernika, a među njima i lider SNSD-a Milorad Dodik, Rod Blagojević, jedan od najbližih saradnika američkog predsjednika Donalda Trampa i bivši guverner, Džozef Šmit, američki advokat i bivši generalni inspektor Ministarstva odbrane SAD i Srbin iz Amerike Ranko Ristić.
Nakon bogosluženja u Hramu Hrista Spasitelja, naložen je badnjak u porti Hrama Svete Trojice.
U porti Hrama Svete Trojice u Prijedoru večeras je osveštan i naložen centralni badnjak koji je tokom Badnjeg dana uz pjesmu i veselje dočekan u više gradskih naselja.
Protojerej Dragan Hrvaćanin rekao je da je nakon nalaganja badnjaka služeno večernje na kojem su osveštani pripremljeni badnjačići sa slamom koje parohijani nose kući sa blagoslovom današnjeg dana.
"Poslije toga imamo za naše najmlađe pijukanje što je već u tradiciji i običajima od davnina koje su nam naši preci predali i mi to prihvatili i učimo naše najmlađe da i oni sutra to čine", naveo je Hrvaćanin.
Svim pravoslavnim vjernicima je poželio srećan i blagosloven Badnji dan i da sutrašnji veliki praznik dočekaju na svetoj litrugiji koja će biti služena u 5.00 časova.
Kum centralnog badnjaka Dalibor Pavlović poželio je sugrađanima mir, sreću i zdravlje, a svim vjernicima da budu složni, da čuvaju tradiciju, vjeru i običaje i prenose ih na mlađa pokoljenja.
Na Badnje veče su u svim pravoslavnim hramovima na području opštine Šamac služena večernja bogosluženja i naloženi su badnjaci.
Badnjaci su osveštani ispred Hrama Svetog velikomučenika Dimitrija u Šamcu, gdje se okupio veliki broj vjernika, kao i u Gornjoj Slatini gdje je prisustvovao i načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević.
"Neka sveto drvo - badnjak unese u domove zdravlje, mir i radost i njegov oganj neka zagrije i ispuni srca, da u zajedničkoj vjeri, okupljeni u porodičnoj sreći sa radošću dočekamo sutrašnji najradosniji hrišćanski praznik - Božić", rekao je Milićević.
Bogosluženju i paljenju badnjaka u pravoslavnom hramu u Gornjoj Crkvini prisustvovao je predsjednik Skupštine Simo Varadinović.
Služeno je i u Gornjoj Slatini, Kruškovom Polju, Gajevima, Obudovcu, Srpskoj Tišini, Novom Selu, Brvniku, Batkuši i Lugovima.
U porti Hrama Svetog velikomučenika Georgija u Prnjavoru u prisustvu vjernika dočekani su, osveštani i naloženi centralni badnjak i badnjaci iz Babanovaca i Maćinog Brda.
Protojerej-stavrofor Duško Drinić rekao je da se vjernici, poštujući tradicionalne običaje, pripremaju za najradosniji praznik, dan Hristovog rođenja.
On je napomenuo da su za Badnji dan vezani mnogi lijepi običaji, među kojima su nalaganje badnjaka, večernje bogosluženje i pijukanje za najmlađe.
Dočeku centralnog badnjaka prisustvovao je i gradonačelnik Darko Tomaš koji je sugrađanima poželio da u zdravlju i radosti proslave božićne praznike.
Badnji dan u skladu sa tradicijom i običajima obilježen je i u Hramu Svetog Save u naselju Slatina u čijoj porti je organizovan doček i nalaganje badnjaka iz Donje Mravice, Okolice, Ulice Svetog Vasilija Ostroškog i Dušanića naselja.
U seoskim područjima nakon što budu ispoštovani vjerski običaji uslijediće druženje uz muziku i tople napitke, dok je za djecu organizovano pijukanje koje će biti nagrađeno orasima i slatkišima.
Svete liturgije u oba gradska hrama na Božićno jutro biće služene u 5.00 časova.
Ispred pravoslavnih hramova na području opštine Pale večeras su nakon bogosluženja naloženi badnjaci.
Potom je ispred hramova priređen vatromet i služeno kuvano vino.
Rukovodstvo opštine Pale čestitalo je Badnje veče građanima, najradosniji hrišćanski praznik – Božić, kao i Dan Republike Srpske 9. januar.
Božićna liturgija biće služena u ponoć u Hramu Sabora Svetoga arhangela Garvila, a u 5.00 časova u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice na Palama i u Mokrom.
Na Romaniji su u portama tri manastira i 12 hramova služena večernja bogosluženjima sa osveštanjem i nalaganjem badnjaka, u prisustvu velikog broja vjernika.
Nakon večernjeg bogosluženja u Crkvu Svetog proroka Ilije na Sokocu badnjak je unio načelnik opštine Strahinja Bašević, koji je poručio da Nova godina treba biti u duhu stvarnog mira među ljudima.
"U duhu svih praznika, nadam se da ćemo kroz duhovni mir i molitvu uspjeti da prebrodimo sve krize koje imamo", rekao je Bašević novinarima na Sokocu.
Prema njegovim riječima, veliki broj okupljenih vjernika večeras na Sokocu pokazuje atmosferu mira, ljubavi, zajedništva i okupljanja.
Starješina crkve, protojerej-stavrofor Ilija Čupić poručio je vjernicima da Isus Hristos svojim rođenjem u svaki dom unosi ljubav i mir Božiji, koji se treba zacariti u srcima svih ljudi.
"Hristos dolazi u svijet radi nas, da bi nama u svijetu darovao ono prvobitno stanje koje smo izgubili u raju i da bi svojim rođenjem izmirio nebo i zemlju i ponovo nas uveo u Carstvo nebesko", rekao je Čupić.
On je naveo i da je Badnji dan, odnosno Badnje veče, poseban praznik koji se na lijep način proslavlja u srpskom narodu. "Mislim da se ni u jednom pravoslavnom narodu na ovako poseban način ne proslavlja Badnji dan" rekao je Čupić.
Uz nalaganje badnjaka, u portama hramova na području Sokoca upriličen je i vatromet, a vjernici posluženi kuvanim vinom i rakijom.
Večernje bogosluženje na Badnji dan u Bijeljini služeno je u Hramu Svetog velikomučenika Georgija, nakon čega su nalagani badnjaci ispred zgrade Gradske uprave, gdje se okupio veliki broj građana.
Nakon večernje službe, litija je prošla kroz grad do zgrade Gradske uprave.
Vjernicima se obratio umirovljeni episkop Konstantin, koji je svima poželio srećno Badnje veče, da u miru i radosti dočekaju Rođenje Hristovo - Božić.
"Neka je srećno Badnje veče. Sve pozdravljamo u bratskoj ljubavi, radosti i miru, sve sa kojima se susrećemo, `Mir Božiji, Hrstos se rodi - Vaistinu se rodi`", rekao je umirovljeni episkop Konstantin.
On je poželio Semberiji plodne i bogate njive, a njenim žiteljima da Gospod podari izobilje sreće i ljubavi.
Veliki broj Ugljevičana, među kojima su i oni koji žive u dijaspori, dočekao je Badnje veče u Hramu Prepodobne mati Paraskeve i tako poslao poruku sabornosti i ljubavi.
Nakon večernjeg bogosluženja, sveštenici Aleksandar Tešić i Miladin Kršić osveštali su badnjak, čime je počela proslava najradosnijeg hrišćanskog praznika.
Večernja bogosluženja služena su u svim pravoslavnim hramovima na području grada Zvornika, a potom su osveštani i naloženi badnjaci.
Veliki broj vjernika prisustvovao je molitvenom sabranju i u Sabornom hramu Rođenja Presvete Bogorodice.
Veliki broj vjernika okupio se na Badnje veče u u porti Hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci gdje je osveštan i naložen badnjak.
Badnjak je prethodno prošao kroz grad i seoske parohije gradiškog Lijevča i Potkozarja. Glavni gradski badnjak krenuo je jutros u 10.00 časova iz Žeravice.
Večernjim bogosluženjem, nalaganjem badnjaka, pijukanjem i vatrometom u hramovima Srpske pravoslavne crkve u Novom Gradu obilježeno je Badnje veče.
Prije toga badnjaci su provezeni kroz naselja gdje su ih ispratili mještani.
(Srna)