Patrijarh Porfirije u Božićnoj poslanici čestitao je vjernicima praznik mira, ističući važnost prevazilaženja podjela, pružanja ruke jedni drugima i vraćanja izvoru mira u ljubavi i smirenju, uprkos krizama i ratovima savremenog svijeta.
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije je u Božićnoj poslanici čestitao vjernicima Božić i istakao da je to praznik mira kada treba da prevaziđemo podjele i pružimo ruku jedni drugima. Naglasio je da je čovječanstvu danas više nego ikada potrebno da se vrati izvoru mira koji se ne nameće silom nego se otkriva u smirenju, u ljubavi koja "ne traži svoje". Patrijarh kaže da ni krize našeg vremena, ni ratovi, ni gubitak povjerenja, ne mogu biti konačna mjera ljudskog života niti posljednja riječ o čovjeku.
"U svjetlost i život u miru i slozi, nadahnuti nadumnom radošću Božića i Hristovim mirom, pozivamo sve, da prevaziđemo podjele, da zagrlimo jedni druge, da pružimo ruku jedni drugima, da razumijemo da smo, jednom rječju, neophodni jedni drugima. Jer, hrišćanska vjera nas ne uči da u vremenu krize čekamo bolja vremena nego da sami postanemo živi znaci budućeg Carstva Božjeg – ljudi koji već sada žive drugačije, koji ne liječe strah strahom niti mržnju mržnjom", naveo je patrijarh Porfirije.
Ukazao je da je situacija u Srbiji trenutno složena i teška jer su, kako je naveo, unutrašnje političke tenzije dovele do duboke podijeljenosti društva i nepovjerenja među ljudima, a razlike u mišljenjima sve češće prerastaju u iracionalnu mržnju.
"Posebno je zabrinjavajući gubitak nacionalnog i kulturnog identiteta, koji dovodi u pitanje kontinuitet istorijskog i duhovnog samopoimanja našeg naroda, a pri tome se ne može objasniti isključivo spoljnim uticajima. Uz to dolaze ekonomska nesigurnost i demografski pad: Srbija se suočava sa izrazito negativnim prirodnim priraštajem i, posljedično, sa jednom od najbržih depopulacija u svijetu, kao i sve izraženijim starenjem stanovništva", naglašava patrijarh Porfirije.
Dvije poruke Hristovog rođenja
Ukazao je na dvije poruke Hristovog rođenja – da je Bog postao čovjek radi nas i radi našega spasenja, kao i da svaki čovjek, upravo zbog toga, može i treba da postane naš brat.
"Jer, samo u Hristu, Prvorođenom među mnogom braćom, ponovo zadobijamo drugoga kao bližnjeg i brata. Zbog toga se pred tajnom Rođenja Hristovog svakome od nas ponovo postavlja Božje pitanje, staro koliko i sâmo čovječanstvo: Gdje ti je brat? Ne gdje je tvoj interes, ni gdje je tvoja strana, ni gdje je tvoja stranka, niti – u krajnjoj liniji – gdje si ti sam, otuđen i usmjeren samo na sebe, nego – gdje je čovjek koji ti je dat da, voleći ga, pređeš iz smrti u život. To i samo to jeste naše osnovno pitanje i naš centralni zadatak, ovog i svakog drugog Božića", poručio je Porfirije.
Potrebno da se čovječanstvo vrati izvoru mira
Naglasio je da je čovječanstvu danas više nego ikada potrebno da se vrati izvoru mira koji se ne nameće silom nego se otkriva u smirenju, u ljubavi koja "ne traži svoje" i u odnosu koji gradi povjerenje, zajedništvo i poštovanje svakog čovjeka.
"Živimo u vremenu sve dubljih vjerskih, etničkih i kulturnih podjela, u svijetu u kojem neprestano rastu geopolitičke napetosti i u kojem ratovi postaju sve češće sredstvo za rješavanje ekonomskih i političkih sukoba. Promena globalnog poretka i borba velikih sila za prevagu rađaju nestabilnost, bezbjednosne krize i strah od neizvjesne budućnosti", naveo je Porfirije.
Prema njegovim riječima, tome se pridodaju ekonomska nesigurnost, inflacija, rast nejednakosti, siromaštvo, glad i nekontrolisano iscrpljivanje prirodnih resursa, dok tehnološke transformacije donose nove etičke dileme i rađaju digitalnu izolaciju, prividnu prisutnost bez stvarnog zajedništva.
"Sve to dovodi do krize povjerenja u institucije i medije, do relativizacije istine, do porasta anksioznosti i usamljenosti, pa čak i do gubitka smisla života kod mnogih ljudi današnjice. I stoga mnogi od nas ovu svetu noć i ovaj sveti dan dočekuju sa nemirom u srcu, brinući za djecu i njihovu budućnost, za hljeb nasušni, za zdravlje, za sutrašnji dan", naveo je Porfirije.
Svijet u kojem živimo više nije samodovoljan
Patrijarh je pozvao vjernike da se ne plaše, jer svijet u kojem živimo "sa svim svojim lomovima, sukobima i strahovima" više nije samodovoljan i samoobjašnjiv niti je prepušten slijepim silama istorije.
"Rođenjem Hristovim Bog je ušao u samo srce ljudske istorije i pokazao da zlo, ma koliko bilo agresivno i rasprostranjeno, nema posljednju riječ. Strah se rađa tamo gdje čovjek misli da je sam – a Rođenje Spasitelja našega Hrista otkriva nam da više nismo sami i da nikada više nećemo biti sami", naveo je Porfirije.
Naglasio je da ni krize našeg vremena, ni ratovi, ni gubitak povjerenja, ne mogu biti konačna mjera ljudskog života niti posljednja riječ o čovjeku.
Strah i dalje postoji, ali više ne okiva život
"Strah i dalje postoji, ali više ne okiva život. On je lišen konačne vlasti nad čovjekom. Taj preobražaj ima svoje ishodište i temelj u Samome Hristu, Koji je izmirio čovjeka sa Bogom i time postavio temelj mira koji strah ne može da ukine. Razorivši pregradu neprijateljstva, On ruši podjele koje razdvajaju ljude i narode. To pomirenje se u bogoslužbenom i svetotajinskom životu Crkve pokazuje kao stvarnost u kojoj etničke i socijalne, pa i prirodne, razlike među ljudima više nemaju presudan značaj", rekao je patrijarh Porfirije.
Srpski patrijarh je istakao da mir nije posljedica ljudskih dogovora niti rezultat ravnoteže sila već da je stanje, kako je naveo, preobraženog čovjeka koji vjeruje, živi i hodi Hristovim putem.
"Otkad joj je Svojim Rođenjem Hristos Bogomladenac darovao 'službu pomirenja', Crkva Božja neprestano iscjeljuje rane podjelâ, obnavlja prekinute veze, vaspostavlja zajedništvo koje ne poznaje ljudske granice, blagosilja mir i mirotvorce. Taj blagoslov Crkve nas obavezuje da i sami širimo mir", rekao je patrijarh.
Naše vrijeme nosi sličnosti sa vremenom Hristovog rođenja
Ukazao je da naše vrijeme nosi duboke sličnosti sa vremenom Hristovog rođenja, ukazujući da je tada na našem najširem prostoru postojala jedna velika globalna sila – dominantna imperija koja je oblikovala ondašnji svjetski poredak.
"Danas je tih sila više. One upravljaju svijetom i diriguju sudbinama manjih naroda, čije vlasti, poput Irodove u vrijeme Rođenja Hristovog, imaju formalnu samostalnost, ali su u suštini zavisne od ekonomskih, energetskih, političkih i vojnih interesa velikih sila. Sjetimo se da je i popis stanovništva u vrijeme Hristovog Rođenja bio političko-ekonomski instrument kontrole: ko je popisan - taj priznaje vlast i plaća porez. Ali veoma slično je i danas, kada se lični podaci, koliko u dobre svrhe toliko, i sve više, koriste radi kontrole i ograničavanja slobode svakog pojedinca", naveo je Porfirije.
On je istakao da Hristovo rođenje svojim načinom, mjestom i vremenom, postaje služba jedinstva i da u njemu istorija prestaje da bude niz slučajnosti i postaje prostor spasenja.
"Hristos nije mogao biti rođen u toplini i sigurnosti blagostanja. Po prirodi samog događaja, On se rađa na mjestu hladnom i pustom - na mjestu gladnom Boga. Svako ljudsko srce je takva pećina dok se u njemu ne rodi Hristos. Hristovo Rođenje u siromaštvu otkriva da pred Njim i u Njemu prestaju podjele po kojima svijet vrednuje ljude. Porodica je prvo mjesto na kojem čovjek uči šta znači mir - ili šta znači njegov gubitak. Dom se pretvara u istinske jasle Roždestva Hristovog onda kad u njemu ima mjesta za praštanje, strpljenje i zajedničku molitvu", kazao je patrijarh SPC.
Patrijarh Porfirije i episkopi SPC još jednom su svim vjernicima čestitali vernicima Božić, uz tradicionalni pozdrav "Mir Božji – Hristos se rodi".
"Naposletku, braćo i sestre, djeco Svetoga Save i svih naših časnih predaka, svih svetih Otaca i Matera srpskih, gdje god da se nalazimo širom zemljinog šara, u Otadžbini ili u rasijanju, a posebno na raspetom Kosovu i Metohiji, jednim glasom, jednim ustima i jednim srcem, zajedno s anđelima zapjjevajmo božićnu himnu, pjesmu mira: Slava na visini Bogu i na zemlji mir, među ljudima dobra volja! Mir Božji – Hristos se rodi!", zaključuje se u Božićnoj poslanici.
(RTS/Tanjug)
