Povlačenje starih serija novčanica dovelo je do naglog rasta falsifikata, pri čemu su na udaru najčešće apoeni od 100 KM. Saznajte kako provjeriti zaštitna obilježja, šta uraditi ako posumnjate u ispravnost novca i zašto trošak prevare snose isključivo građani.
U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine tokom 2025. godine registrovan je značajan porast broja krivotvorenih novčanica konvertibilne marke, pri čemu je broj otkrivenih falsifikata veći za čak 64,29% u odnosu na godinu ranije.
Statistika pokazuje da se ubjedljivo najviše falsifikuje novčanica od 100 KM, koja čini gotovo 65% svih krivotvorina, dok je kod kovanica najzastupljeniji lažni apoen od 1 KM.
Ovaj nagli skok broja registrovanih falsifikata u velikoj mjeri je povezan s procesom povlačenja starih izdanja novčanica iz perioda 1998–2009. godine, prilikom čije zamjene je otkriveno više od 40% ukupnih krivotvorina.
Ukupna nominalna vrijednost lažnih novčanica povučenih iz opticaja u prošloj godini iznosila je 43.080 KM. Iz Centralne banke napominju da su falsifikati uglavnom lošeg kvaliteta, ali i upozoravaju da građani koji posjeduju lažni novac nemaju pravo na naknadu štete te trajno gube nominalnu vrijednost sporne novčanice.
Važno je napomenuti da Centralna banka BiH nije nadležna za pitanja o eventualnoj krivičnoj odgovornosti građana koji nesvjesno pokušaju platiti lažnom novčanicom, kao ni za procedure u specifičnim slučajevima kada bankomat isplati sumnjiv novac. Iz ove institucije ističu da su pravni aspekti i sankcije u nadležnosti pravosudnih i policijskih organa, dok su situacije s isplatama na bankomatima regulisane internim propisima komercijalnih banaka.
U nastavku donosimo detaljna pojašnjenja iz Centralne banke BiH o ključnim zaštitnim obilježjima novca, kao i precizna uputstva o postupcima koje građani trebaju slijediti u slučaju sumnje na falsifikat.
Koji apoeni konvertibilne marke se, prema vašim podacima, najčešće falsifikuju i da li se taj trend razlikuje kada posmatramo novčanice u odnosu na kovanice?
Prema podacima za 2025. godinu, u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine registrovano je najviše krivotvorina u apoenu od 100 KM – 356 komada, što čini 64,49% ukupnog broja krivotvorenih novčanica.
Slijede apoeni od 50 KM (92 komada ili 16,67%) i 20 KM (89 komada ili 16,12%). Kada je riječ o kovanicama, najčešće je krivotvoren apoen od 1 KM (235 komada ili 72,31%), zatim 5 KM (89 komada ili 27,38%), dok je u apoenu od 2 KM registrovana samo jedna krivotvorina.
Da li u proteklom periodu bilježite rast ili pad broja otkrivenih falsifikata u odnosu na prethodne godine i kolika je ukupna nominalna vrijednost lažnog novca povučenog iz opticaja?
U 2025. godini registrovana su 552 komada krivotvorenih novčanica konvertibilne marke, što predstavlja povećanje od 64,29% u odnosu na 2024. godinu, odnosno 57,71% više u odnosu na 2023. godinu. Istovremeno, registrovano je 325 komada krivotvorenih kovanica, što je za 15,14% manje nego 2024. godine, i za 23,17% manje u odnosu na 2023. godinu.
Ukupna nominalna vrijednost krivotvorenih novčanica KM registrovanih u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine u 2025. godini iznosi 43.080 KM, dok nominalna vrijednost krivotvorenih kovanica iznosi 682 KM.
Porast broja registrovanih krivotvorenih novčanica u značajnoj mjeri je povezan s procesom povlačenja starih izdanja novčanica (1998–2009) iz opticaja. Iako ta izdanja nisu bila u opticaju tokom 2025. godine, građani su ih mogli zamijeniti u komercijalnim bankama za važeće novčanice. Upravo u tom postupku zamjene otkriveno je 238 krivotvorenih novčanica tih izdanja, što predstavlja više od 43% ukupno registrovanih krivotvorina KM.
Kakav je tehnološki kvalitet falsifikata koji se danas pojavljuju na tržištu u odnosu na one od prije 5 ili 10 godina – susrećete li se sa tzv. "super-falsifikatima" koje je teško otkriti bez mašina?
Krivotvorine konvertibilne marke uglavnom su lošeg kvaliteta, posebno kada je riječ o novijim izdanjima, koja su, nakon povlačenja starih izdanja, ostala jedina u opticaju (apoeni 10, 20, 50 i 100 KM).
Postoji li univerzalna metoda kojom građani mogu najbrže i najpouzdanije provjeriti ispravnost novčanice na licu mjesta? Kako najlakše uočiti razliku između originalne novčanice koja je samo fizički istrošena i lažnog papira?
Najpouzdaniji način provjere sumnjive novčanice jeste kontrola zaštitnih obilježja. Kod prepoznavanja krivotvorina konvertibilne marke, potrebno je obratiti pažnju na to da osim papira, koji je specifičan i može se na dodir razlikovati od običnog papira, novčanice sadrže zaštitna obilježja koja se mogu provjeriti bez upotrebe bilo kakve dodatne opreme.
Tako npr. kada se novčanica okrene prema svjetlu, u papiru se mogu vidjeti vodeni znak i zaštitna nit. Novčanice imaju i duboku štampu koja se može osjetiti pod prstima (portret i tekstovi na licu kod KM novčanica). Postoje i optički promjenljiva obilježja koja mijenjaju izgled ili boju pri promjeni ugla pod kojim se novčanica posmatra.
O svim ovim obilježjima CBBiH obavještava javnost prilikom puštanja u opticaj novih serija novčanica, a informacije su dostupne i na web stranici CBBiH. Preporučljivo je provjeriti što više ovih obilježja na sumnjivoj novčanici, pa i uporediti ih s obilježjima na drugoj novčanici koja nije sporna. Osim ovih zaštitnih obilježja, postoje i obilježja koja se provjeravaju upotrebom odgovarajuće opreme, a koju koriste banke i druge institucije.
Kako prosječan građanin može razlikovati lažnu kovanicu od prave bez posebne opreme – postoje li specifične razlike u zvuku, težini ili magnetizmu koje su pouzdan indikator?
Kod pojedinih krivotvorina postoje manje razlike u težini (do 1 grama), ali se one ne mogu utvrditi bez preciznog mjerenja. Razlike u magnetnim svojstvima moguće su ukoliko je krivotvorena kovanica izrađena od drugačijeg materijala, ali ni ta metoda nije u potpunosti pouzdana. Najčešće vizuelne razlike su u oštrini ivica reljefa i natpisa, jasnoći sitnih detalja u motivima i slično.
Koji je tačan postupak za građanina koji posumnja da u posjedu ima lažnu novčanicu – kome se tačno treba obratiti i da li se novčanica odmah oduzima?
Ukoliko građanin posumnja da posjeduje krivotvorenu novčanicu ili kovanicu, treba je predati nadležnim organima ministarstava unutrašnjih poslova koji sumnjivi novac oduzimaju i šalju na analizu. Poželjno je, ukoliko je poznato, navesti okolnosti pod kojima je novac primljen (mjesto i vrijeme).
Ukoliko se nakon provjere u banci ispostavi da je novčanica koju je građanin donio zaista lažna, da li on ima pravo na bilo kakvu nadoknadu štete ili taj novac trajno gubi?
Krivotvoreni novac ne može biti zamijenjen, niti postoji pravo na naknadu štete. U tom slučaju, građanin trajno gubi nominalnu vrijednost krivotvorene novčanice ili kovanice.
