Centar za životnu sredinu Banjaluka pokretanuo je peticiju pod nazivom "Bitka za Sutjesku", čiji je cilj da se podstaknu nadležne institucije u RS da obustave plan izgradnje hidroelektrana u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska.
Ranije je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo Studije uticaja malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka na životnu sredinu, nakon čega je Centar za životnu sredinu pokrenuo sudski spor koji je još u toku.
Sa dnevnog reda 32. sjednice parlamenta RS u februaru 2014. povučen je Prijedlog odluke o usvajanju Prijedloga prostornog plana područja posebne namjene Nacionalni park "Sutjeska". Predsjednik NSRS Igor Radojičić izjavio je tom prilikom da je Vlada Srpske kojom je predsjedavao Pero Bukejlović donijela odluku za dodjelu 69 koncesija za izgradnju malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka. "To je urađeno 2006. godine, 10 dana prije nego što su otišli sa vlasti. Osam godina se borimo sa ovom odlukom", rekao je tada Radojičić. On je naglasio da je ponovo potrebno razmotriti Prijedlog odluke o usvajanju Prijedloga prostornog plana područja posebne namjene Nacionalni park "Sutjeska" u dijelu koji se odnosi na hidroelektrane.
Na konferenciji za štampu u Banjaluci, predsjednica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković istakla je da mali procenat zaštićenih područja koji imamo, moramo da sačuvamo.
"Ukoliko ne možemo da odbranimo Nacionalni park Sutjeska, od ovako negativnih infrastrukturnih projekata, pitanje je kako uopšte da se ophodimo prema ostalim područjima naše države koja uopšte nisu još uvijek ni zaštićena", rekla je Crnković.
Predstavnica WWF-ovog Mediteranskog programa rekla je da će razvoj hidroenergetskog projekta u samom srcu nacionalnog parka neupitno ugroziti izvornost prirode, a time i opstanak parka i mogućnosti koje pruža lokalnom stanovništvu.
"Već samo jedna hidroelektrana može imati značajne negativne uticaje na vodene ekosisteme, te na biljni i životinjski svijet koji zavisi od njih, a ovde je riječ o četiri hidroelektrane", naglasila je Remeta.
Vladimir Stupar iz udruženja Arbor Magna iz Banjaluke je skrenuo pažnju na nedovoljnu uključenost stručnjaka u planiranju upravljanja Nacionalnim parkom Sutjeska.
"Mišljenja stručnjaka koji ovo područje istražuju godinama se ignorišu, a to je kkada je u pitanju ovako jedinstveno i važno područje, nedopustivo", istakao je Stupar.
Nenad Ikonić iz Spasilačkog kluba Wolf iz Foče je rekao da je prostor Nacionalnog parka Sutjeska jedinstveni potencijal za razvoj avanturističkog turizma, te da je "kanjoning" relativno mlad sport što se tiče Balkana, ali da poprima sve više popularnosti.
"Kanjon Hrčavke će biti prvi kanjon u BiH, odnosno u RS, koji će se upotrebljavati u komercijalne svrhe, odnosno u turističku ponudu. Neshvatljivo je da se napadaju zaštićena područja koja su već ranije opravdano stavljena pod posebni režim zaštite", dodao je Ikonić.
Prikupljanje potpisa za građansku inicijativu će biti organizovano u 20 mjesta u Republici Srpskoj i trajaće sedam dana, a počeće 4. 8. 2014. godine.
U Banjaluci prikupljanje potpisa biće organizovano ispred RK Boska.
Udruženje građana, stručnjaci i pojedinci traže jasno odustajanje od gradnje hidroelektrana i apeluju na sve građane da potpišu peticiju za izmjenu Prostornog plana NP Sutjeska i tako pomognu u očuvanju najstarijeg nacionalnog parka u BiH.
Nacionalni park Sutjeska je najstariji nacionalni park u BiH i jedno od biološki najraznovrsnijih područja u jugoistočnoj Evropi, čiji su biološki najvredniji dijelovi kanjoni i klisure Sutjeske i Hrčavke i strogi prirodni rezervat Perućica - najočuvanija prašuma u Evropi.
