Na području Banjaluke, od majskih poplava do danas, aktivirano je 60 klizišta, zbog kojih će, kako kažu u gradskom Štabu za vanredne situacije, određen broj građana morati da napusti ugrožene domove i pređe u alternativne smještaje.
Građani koji su pretrpjeli štete od klizišta još u maju, uglavnom su opet pogođeni novim pomeranjem tla, a većini je rečeno da se strpe, da novca nema i da se čeka novac iz republičkih ili međunarodnih fondova. Ipak, od obećane pomoći bila je brža nova nepogoda, zbog koje će mnogi morati da napuste kuće zbog sopstvene sigurnosti.
Prema "Izvještaju o stanju životne sredine u BiH", Banjaluka i Zvornik su među najrizičnijim mjestima u Republici Srpskoj kada su u pitanju klizišta, a nimalo ne pomaže ni činjenica da je u Banjaluci tokom posljednjeg nevremena palo najviše kiše po metru kvadratnom. Stručnjaci takođe upozoravaju da se prilikom rješavanja i prevencije problema klizišta posebno mora voditi računa o pravilnoj drenaži, nekontrolisanim protocima vode na strmim područjima, promjenama toka podzemnih voda, kao i još mnogim detaljima prije nego što se - reda radi - "udari" betonski zid.
Područja posebno pogođena klizištima su Obilićevo, Starčevica, Petrićevac, Pobrđe, Česma, Ada, Debeljaci, ali i mnoga druga.
Ove godine prvi problem sa klizištima desio se mjesecima ranije, još u martu, kada su aktivirana klizišta u Pobrđu, Petrićevcu i Adi. Prošle godine, isti problem desio se na Starčevici, kao i u Petrićevcu, a poslije majskih poplava, kritično je bilo u Česmi.
"Dolazili su i poslije onih prvih poplava, nešto se mjerilo, gledalo, ali ništa konkretno nije urađeno. Tu u susednoj ulici čak je bio veći problem poslije sanacije nego prije. Valjda su pogrešno postavili potporni zid i napravili kanal kojim su vode samo pojačale klizište. Ono što bi bilo hitno jeste da se procijeni situacija i da se ljudi isele na vrijeme, da se ne gube ljudski životi ako već nema para da se nešto uradi kako treba", kaže jedan od mještana Petrićevca.
Poslije poslednjih poplava, klizišta su aktivirana uglavnom zbog jakih i obilnih padavina, a najviše je stradalo naselje Potok. Prije mesec dana, isti problem pogodio je nekoliko porodica u banjalučkom naselju Česma, kada je aktivirano klizište pored samih stambenih objekata, a tom prilikom od strane nadležnih je već najavljeno da neće biti u mogućnosti da učine mnogo, nego da je trajno rješenje iseljavanje građana koji žive u objektima ugroženim pomjeranjem tla.
U gradskom budžetu nakon majskih poplava nije bilo dovoljno novca ni za saniranje najhitnijih oštećenja, a posljednje padavine su samo povećale dug. Međutim, padavine su samo jedan od razloga nastanka klizišta u najvećem gradu Srpske.
U trusnom području Banjaluke kako su već više puta upozoravali stručnjaci, klizišta nastaju i zbog pomjeranja tla zbog seizmičkih aktivnosti, nagiba na kojima se godinama neplanski gradi kao i podzemnih voda. Problem je postojao i prije padavina, ali je ogromnom količinom vode u kratkom vremenskom periodu taj problem samo pojačan i ponovo u prvom planu, piše "Press RS".
