Iz organizacija Crvenog krsta u BiH upozoravaju da su posljednje zalihe prehrambenih namirnica iz njihovih skladišta davno nestale, ali da uprkos tome građani svakodnevno, posebno u poplavljenim opštinama, dolaze i mole za hranu.
Mihajlo Arsenić, sekretar u opštinskom Crvenom krstu u Doboju, kazao je da od hrane više nema ništa u njihovom skladištu.
"Problem je što su donacije već prestale dolaziti, a mi treba da najmanje do avgusta sljedeće godine hranimo sve ljude koji su se morali iseliti i koji su sada u alternativnom smještaju. Tim ljudima nema ko pomoći ako ne bude nekih donacija sa strane", istakao je Arsenić za "Nezavisne novine".
On je naglasio da su, pored hrane, potrebna i sredstva za higijenu i to šamponi i sapuni, deterdženti za veš i suđe, zatim posteljina, deke, jorgani.
"Ljudi su ostali bez svega, dosta ih pita za ležajeve, zatim za šporete na drva, koji su neophodni seoskom stanovništvu, ogrev je potreban i slično", naglasio je Arsenić i dodao da je situacija slična i u Šamcu.
On je naglasio da su kompletna poljoprivreda i usjevi uništeni u Doboju i da stanovništvu bukvalno prijeti glad.
"Dnevno nam oko 50 ljudi dolazi i traži hranu, a mi nemamo ništa da im damo", kazao je Arsenić.
I Borislav Brborović iz Crvenog krsta Kotor Varoš, kaže da je u ovoj opštini situacija slična i da je hrana najpotrebnija.
"Mi smo nedavno pokrenuli akciju 'Pomozite da pomognemo", upravo da bismo malo napunili te zalihe, jer ide zima, a imamo dosta porodica koje nemaju šporete, kao ni ogrev, zatim tu je bijela tehnika, kao na primjer frižideri, koji su neophodni svakoj kući", kazao je Brborević.
On je naglasio da je ipak najpotrebnija hrana i to konzervirana koja može duže stajati, kao i higijenski proizvodi.
Đoko Mihajlović, generalni sekretar Crvenog krsta RS, kazao je da je tačno da u skladištima Crvenog krsta u čitavoj RS nema hrane i da je nakon poplava prehrana bukvalno razgrabljena.
"Mi uvijek naglašavamo da je potrebnije i bolje otvoriti narodne kuhinje, jer ljudima, na primjer, daju sljedovanje za mjesec dana i dešava se da oni to prodaju i onda opet dođu tražiti hranu. Zato bi to pitanje ishrane najbolje bilo riješeno kroz rad narodnih kuhinja, jer bi tako donacije išle u prave namjene", kazao je Mihajlović.
On je kazao da je jedan od uzroka nestanka prehrane u skladištima i to što su donacije "značajno" otanjile posljednjih mjeseci, kako domaće, tako i one iz inostranstva.
Iz Crvenog križa FBiH kažu da uprkos ogromnim sredstvima koja su do danas osigurana, to još nije ni blizu dovoljno.
"Mi smo uz pomoć donatora ogromne količine hrane, higijene, odjeće, kućanskih aparata, građevinskog materijala, novca, čija je okvirna vrijednost oko 15 miliona KM, podijelili građanima, ali sve to nije bilo dovoljno da bi se veliki broj građana vratio u svoje domove do zime", kažu u Crvenom križu.
Oni su naglasili da im se, pored poplavljenih, svakodnevno javljaju i drugi građani kojima treba pomoć.
"Naše skromne mjesečne zalihe nisu dovoljne i bez značajnije podrške vlasti i donatora biće teško svima osigurati hranu, higijenu, ogrev, novac ili materijal za obnovu kuća, kao i kućanske aparate i novac za lijekove", kažu u ovoj organizaciji.
"Problem je što su donacije već prestale dolaziti, a mi treba da najmanje do avgusta sljedeće godine hranimo sve ljude koji su se morali iseliti i koji su sada u alternativnom smještaju. Tim ljudima nema ko pomoći ako ne bude nekih donacija sa strane", istakao je Arsenić za "Nezavisne novine".
On je naglasio da su, pored hrane, potrebna i sredstva za higijenu i to šamponi i sapuni, deterdženti za veš i suđe, zatim posteljina, deke, jorgani.
"Ljudi su ostali bez svega, dosta ih pita za ležajeve, zatim za šporete na drva, koji su neophodni seoskom stanovništvu, ogrev je potreban i slično", naglasio je Arsenić i dodao da je situacija slična i u Šamcu.
On je naglasio da su kompletna poljoprivreda i usjevi uništeni u Doboju i da stanovništvu bukvalno prijeti glad.
"Dnevno nam oko 50 ljudi dolazi i traži hranu, a mi nemamo ništa da im damo", kazao je Arsenić.
I Borislav Brborović iz Crvenog krsta Kotor Varoš, kaže da je u ovoj opštini situacija slična i da je hrana najpotrebnija.
"Mi smo nedavno pokrenuli akciju 'Pomozite da pomognemo", upravo da bismo malo napunili te zalihe, jer ide zima, a imamo dosta porodica koje nemaju šporete, kao ni ogrev, zatim tu je bijela tehnika, kao na primjer frižideri, koji su neophodni svakoj kući", kazao je Brborević.
On je naglasio da je ipak najpotrebnija hrana i to konzervirana koja može duže stajati, kao i higijenski proizvodi.
Đoko Mihajlović, generalni sekretar Crvenog krsta RS, kazao je da je tačno da u skladištima Crvenog krsta u čitavoj RS nema hrane i da je nakon poplava prehrana bukvalno razgrabljena.
"Mi uvijek naglašavamo da je potrebnije i bolje otvoriti narodne kuhinje, jer ljudima, na primjer, daju sljedovanje za mjesec dana i dešava se da oni to prodaju i onda opet dođu tražiti hranu. Zato bi to pitanje ishrane najbolje bilo riješeno kroz rad narodnih kuhinja, jer bi tako donacije išle u prave namjene", kazao je Mihajlović.
On je kazao da je jedan od uzroka nestanka prehrane u skladištima i to što su donacije "značajno" otanjile posljednjih mjeseci, kako domaće, tako i one iz inostranstva.
Iz Crvenog križa FBiH kažu da uprkos ogromnim sredstvima koja su do danas osigurana, to još nije ni blizu dovoljno.
"Mi smo uz pomoć donatora ogromne količine hrane, higijene, odjeće, kućanskih aparata, građevinskog materijala, novca, čija je okvirna vrijednost oko 15 miliona KM, podijelili građanima, ali sve to nije bilo dovoljno da bi se veliki broj građana vratio u svoje domove do zime", kažu u Crvenom križu.
Oni su naglasili da im se, pored poplavljenih, svakodnevno javljaju i drugi građani kojima treba pomoć.
"Naše skromne mjesečne zalihe nisu dovoljne i bez značajnije podrške vlasti i donatora biće teško svima osigurati hranu, higijenu, ogrev, novac ili materijal za obnovu kuća, kao i kućanske aparate i novac za lijekove", kažu u ovoj organizaciji.