Proizvođači meda u zvorničkoj opštini žale se da je protekla godina bila jedna od najlošijih u posljednjih sto. Opšta ocjena je da su prinosi meda podbacili zbog obilnih kiša.
Učestale vremenske neprilike prouzrokovane su smanjenim izlaskom pčela iz košnica i njihovom neaktivnošću. A, bilo je i dosta slučajeva uginuća pčela od pčelinjeg krpelja, i to ne samo na zvorničkom nego i na širem području.
Udruženje pčelara "Bagrem" iz Zvornika, broji 130 članova koji raspolažu sa oko 9.000 košnica. Na subvenciji RS je oko 4.000 košnica, pišu "Večernje novosti".
"Prinosi su prošle godine bili katastrofalni. Nemamo precizne podatke o proizvedenim količinama meda jer ona varira od godine do godine u zavisnosti od vremenskih prilika u vrijeme cvata i behara kada su pčele najaktivnije. Vlasnici koji imaju manje od 50 košnica, nisu na subvenciji, već o njima vodi brigu lokalna zajednica. Problem naših pčelara je i taj što kod nas nije regulisan izvoz meda kao što je to urađeno u Srbiji", rekao je Radovan Stevanović, predsjednik udruženja pčelara "Bagrem".
Branko Mihić iz Drinjače je pčelar već četiri decenije. Uložio je prošle godine mnogo truda ali je imao najmanji prinos otkako se bavi proizvodnjom meda.
"Što se tiče kvaliteta meda on je bio odličan, ali su prinosi bili svega pet do osam kilograma po košnici. Pamtim vremena kada sam iz jedne košnice vadio i po 40 kilograma meda. Nemamo izbora nego da nastavimo sa proizvodnjom i čekamo bolja vremena", kaže Mihić.
Opština Zvornik pomaže pčelarima sa pet maraka po košnici.
"Prošle godine prinosi meda nisu bili dovoljni ni za samu ishranu pčela. Pokušaćemo ove godine da više pomognemo pčelarima, posebno onima kojim imaju manje od 50 društava", rekao je Milan Cvjetinović, načelnik za privredu, poljoprivredu i društvene delatnosti u opštini Zvornik.
Udruženje pčelara "Bagrem" iz Zvornika, broji 130 članova koji raspolažu sa oko 9.000 košnica. Na subvenciji RS je oko 4.000 košnica, pišu "Večernje novosti".
"Prinosi su prošle godine bili katastrofalni. Nemamo precizne podatke o proizvedenim količinama meda jer ona varira od godine do godine u zavisnosti od vremenskih prilika u vrijeme cvata i behara kada su pčele najaktivnije. Vlasnici koji imaju manje od 50 košnica, nisu na subvenciji, već o njima vodi brigu lokalna zajednica. Problem naših pčelara je i taj što kod nas nije regulisan izvoz meda kao što je to urađeno u Srbiji", rekao je Radovan Stevanović, predsjednik udruženja pčelara "Bagrem".
Branko Mihić iz Drinjače je pčelar već četiri decenije. Uložio je prošle godine mnogo truda ali je imao najmanji prinos otkako se bavi proizvodnjom meda.
"Što se tiče kvaliteta meda on je bio odličan, ali su prinosi bili svega pet do osam kilograma po košnici. Pamtim vremena kada sam iz jedne košnice vadio i po 40 kilograma meda. Nemamo izbora nego da nastavimo sa proizvodnjom i čekamo bolja vremena", kaže Mihić.
Opština Zvornik pomaže pčelarima sa pet maraka po košnici.
"Prošle godine prinosi meda nisu bili dovoljni ni za samu ishranu pčela. Pokušaćemo ove godine da više pomognemo pčelarima, posebno onima kojim imaju manje od 50 društava", rekao je Milan Cvjetinović, načelnik za privredu, poljoprivredu i društvene delatnosti u opštini Zvornik.