Čak 19.861 student diplomirao je lani u BiH, što je za 6,7 odsto više u odnosu na godinu ranije.
Ovaj podatak, koji je saopštila Agencija za statistiku BiH, koliko ohrabruje toliko i zabrinjava, jer realnost upozorava da će sve brojnija armija visokoobrazovanih ljudi teško dobiti posao.
U omladinskim organizacijama ističu da već godinama konstatuju da je upisna politika, koja se kod nas sprovodi, pogrešna, zbog čega steći fakultetsku diplomu više i nije privilegija, pišu "Nezavisne novine".
"Dobra je stvar što ljudi završavaju fakultete, ali je loša stvar to što se ne otvaraju radna mjesta. Ne možete očekivati od srednjoškolca da upiše samo ono čime će sigurno da dobije posao, a da se ne vodi time šta bi volio studirati i raditi u životu", ističe Saša Jovljević, projekt koordinator u Omladinskoj informativnoj agenciji BiH.
Ona smatra da je greška u samom sistemu koji dozvoljava hiperprodukciju pravnika, ekonomista i sličnih zanimanja.
"Smatram da bi ovakve stvari trebalo sistemski rješavati. U posljednjih nekoliko godina u tom smislu nisam vidjela nikakav pomak", upozorava Jovljevićeva.
Zabrinut je i Borivoj Obradović, predsjednik Unije studenata RS, koji ističe da bi podatak, od 20.000 novih visokoobrazovanih mladih ljudi, bio povoljan za Finsku, ali ne i za BiH.
"Doći ćemo do toga da će nam na auto-praonicama raditi ljudi sa fakultetskom diplomom", kaže Obradović.
Prema njegovim riječima, država se uopšte ne trudi da srednjoškolcima pokaže koje fakultete bi trebalo da upišu kako bi to rezultiralo njihovim zaposlenjem.
"Mislim da država treba da uradi dugoročnu kadrovsku politiku, pa da se nakon toga realizuje i upisna politika. Ovo ovako ne vodi ničemu", ocijenio je Obradović.
I privrednici smatraju da nam ovoliko ljudi sa fakultetskom diplomom ne treba i pitaju se gdje će oni uopšte biti zaposleni.
"Sistem školovanja kod nas je totalno pogrešan. Školujemo kadrove koji u narednih 50 godina neće nikome trebati, kao što su razredna nastava, pravnici, ekonomisti i tako dalje", naglasio je Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Kako je dodao, da apsurd bude i veći, pojedine lokalne zajednice čak i stipendiraju studente koji se usavršavaju za zanimanja koja tržištu rada dugo neće biti potrebna.
"Sa druge strane, kada je riječ o nekim proizvodnim zanimanjima, kao što je inženjer obućarstva, odakle se ljudi mogu odmah zaposliti i ostvariti solidna primanja, tek ove godine je otvoren smjer u Banjaluci, a trebalo je davno da bude otvoren", kazao je Škrebić.
U omladinskim organizacijama ističu da već godinama konstatuju da je upisna politika, koja se kod nas sprovodi, pogrešna, zbog čega steći fakultetsku diplomu više i nije privilegija, pišu "Nezavisne novine".
"Dobra je stvar što ljudi završavaju fakultete, ali je loša stvar to što se ne otvaraju radna mjesta. Ne možete očekivati od srednjoškolca da upiše samo ono čime će sigurno da dobije posao, a da se ne vodi time šta bi volio studirati i raditi u životu", ističe Saša Jovljević, projekt koordinator u Omladinskoj informativnoj agenciji BiH.
Ona smatra da je greška u samom sistemu koji dozvoljava hiperprodukciju pravnika, ekonomista i sličnih zanimanja.
"Smatram da bi ovakve stvari trebalo sistemski rješavati. U posljednjih nekoliko godina u tom smislu nisam vidjela nikakav pomak", upozorava Jovljevićeva.
Zabrinut je i Borivoj Obradović, predsjednik Unije studenata RS, koji ističe da bi podatak, od 20.000 novih visokoobrazovanih mladih ljudi, bio povoljan za Finsku, ali ne i za BiH.
"Doći ćemo do toga da će nam na auto-praonicama raditi ljudi sa fakultetskom diplomom", kaže Obradović.
Prema njegovim riječima, država se uopšte ne trudi da srednjoškolcima pokaže koje fakultete bi trebalo da upišu kako bi to rezultiralo njihovim zaposlenjem.
"Mislim da država treba da uradi dugoročnu kadrovsku politiku, pa da se nakon toga realizuje i upisna politika. Ovo ovako ne vodi ničemu", ocijenio je Obradović.
I privrednici smatraju da nam ovoliko ljudi sa fakultetskom diplomom ne treba i pitaju se gdje će oni uopšte biti zaposleni.
"Sistem školovanja kod nas je totalno pogrešan. Školujemo kadrove koji u narednih 50 godina neće nikome trebati, kao što su razredna nastava, pravnici, ekonomisti i tako dalje", naglasio je Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Kako je dodao, da apsurd bude i veći, pojedine lokalne zajednice čak i stipendiraju studente koji se usavršavaju za zanimanja koja tržištu rada dugo neće biti potrebna.
"Sa druge strane, kada je riječ o nekim proizvodnim zanimanjima, kao što je inženjer obućarstva, odakle se ljudi mogu odmah zaposliti i ostvariti solidna primanja, tek ove godine je otvoren smjer u Banjaluci, a trebalo je davno da bude otvoren", kazao je Škrebić.
