Dok stigne od njive do trpeze, voće, povrće kao i razni prozvodi koji nastanu preradom poskupe i do deset puta, zbog čega krajnji kupci, naročito u gradovima, za ove namirnice izdvajaju puno više novca nego što bi trebalo.
Ekonomisti kao razlog za ovakve razlike u cijeni navode previše karika u lancu distribucije i takozvani monopol ponuđača.
"Nemamo seljaka koji isporučuje proizvode direktnom korisniku, nego od njega kupi dobavljač na veliko, od koga uzmu manji, kod kojih na kraju dolaze prodavci na tržnicama i marketima, pa dok svi zarade cijena se značajno povećava. Druga stvar je to da imamo, nazovimo to tako, monopol otkupljivača, koji se skupe u udruženje, odrede jednu cijenu i drže se nje bez obzira na to što će na kraju zaraditi tri puta na toj robi", kazao je Miloš Todorović, iz Udruženja ekonomista SWOT, prenose "Nezavisne novine".
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS, rekao je da poljoprivrednici, ali i domaćinstva, snose posljedice neorganizovanog tržišta, nekontrolisanog uvoza i neodgovornih političara.
"Imamo totalno neorganizovano tržište, na kojem radi ko šta hoće. Problem je i što se najčešće ne zna odakle je voće i povrće koje jedemo, kolika je ulazna, a kolika izlazna faktura, a i našim političarima poljoprivreda je obično, umjesto na prvom, na posljednjem mjestu, iako mnogi vode porijeklo upravo sa sela", kazao je Usorac.
Prema njegovim riječima, ovakva situacija je u svim poljoprivrednim granama, tako da i voće i povrće, mlijeko, pšenica, meso po nekoliko puta promijene cijenu na putu od proizvođača do potrošača.
"Možete uzeti bilo koji proizvod, sada je na primjer pšenica u fokusu, od kile pšenice pekari mogu napraviti dva hljeba, koji u prodavnici koštaju tri marke, a pšenicu obično plate 30 feninga po kilogramu, znači da dignu cijenu za deset puta i ostvare enoromnu zaradu. Onda svake godine prijete kako mogu uvesti jeftiniju pšenicu, ali i kada je uvezu opet ne smanje cijenu hljeba", ističe Usorac.
Kako kaže, ovakva situacija nije naš patent, tako je i u zemljama u okruženju.
"Hrvatski mljekari imali su 60.000 proizvođača do prije koju godinu, sada ih je ostalo svega 9.000, Mađarska je bila poznata u svijetu po proizvodnji hrane, a sada tamo ne možeš naći ni mađarski sir ni vino nego danski, francuski, italijanski. Sve je to uvezeno iz zemalja starosjedilaca EU, koje imaju dobre subvencije i podsticaje i tako u velikoj mjeri guše seljake", naveo je Usorac.
Iz Pokreta potrošača RS kažu da je situacija takva da razni trgovci, nakupci i slično pokupe sav kajmak.
"Ovog trenutka u lancu proizvođač - trgovac - kupac, kupac je dužan da plati sve troškove od početka do kraja, a proizvođači nikada ne uspiju da plasiraju proizvod po cijeni kojom bi bili zadovoljni. Prvi i zadnji u ovoj priči najgore prođu, dok oni u sredini pokupe sav kajmak i to je tako. Baš zbog toga proizvođači i treba da se posvete plasmanu svoje robe, da možda otvore neke velike prodajne punktove, da organizuju štandove na pijacama, gdje bismo mi, obični građani, mogli da dođemo i kupimo proizvod po cijeni kojom bismo i oni i mi bili zadovoljni", istakao je Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS.
