Izjednačavanje javnih fakulteta sa privatnim dovelo je do erozije kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja, ali i stvaranja nekompetentnog kadra, sa kojim niko ne zna šta da radi.
Strategijom obrazovanja Vlade RS od 2016. do 2021. godine, kojom se ukidaju studijski programi za medicinska, pravna i pedagoška zanimanja na privatnim fakultetima, indirektno je priznata ogromna greška napravljena u sistemu visokoškolskog obrazovanja u Srpskoj.
Ukoliko bi ova strategija ušla u novi zakon o visokom obrazovanju, kaže rektor Univerziteta u Banjaluci Stanko Stanić, oni koji su završili neke od ovih studijskih programa na privatnim fakultetima, a rade u struci, i dalje bi tamo ostali, jer nema retroaktivne primjene zakona. Ono što, međutim, ostaje kao problem, jesu njihove nekompetencije da se izbore sa poslom koji rade i za koji imaju diplomu sa privatnih fakulteta, piše "Press RS".
"Ovo je posljedica saznanja sa terena, posebno kad je riječ o prosvjetnom kadru sa privatnih fakulteta. Oni koji studiraju u ovom trenutku ili su završili i počeli da rade, ostaće izjednačeni s onima koji su završili na javnim univerzitetima, uprkos svemu i oni će, uprkos nedovoljnim kompetencijama, nastaviti da rade te poslove. Slažem se da je ovom strategijom priznata greška napravljena izjednačavanjem javnih i privatnih fakulteta i univerziteta. Međutim, mislim da ova strategija uopšte neće biti usvojena i da neće ući u zakon. Veće su šanse da bude oborena pred Ustavnim sudom RS", smatra Stanić.
Prijedlog strategije obrazovanja RS za period 2016-2021. godina koji je Vlada RS usvojila prije dva dana, predviđa promjene u oblasti visokog obrazovanja koje najviše pogađaju privatne fakultete i univerzitete. Osim zabrane za studijske programe za medicinska, pravna i pedagoška zanimanja, planirano je i uvođenje obaveznog periodičnog nadzora nad studijskim programima koji se realizuju na visokoškolskim ustanovama.
Pojedini fakulteti i univerziteti čiji osnivač nije država stidljivo su se oglasili tvrdnjama da je ovdje riječ o favorizovanju javnih univerziteta, ali i o kršenju Ustava RS koji propisuje pravo na obrazovanje.
Nejasno je, međutim, šta će biti sa ljudima koji studiraju ili treba da diplomiraju na ovim fakultetima. Da li će njihove diplome biti jednako vrijedne kao one sa javnih fakulteta kada je riječ o zapošljavanju, i da li će biti degradirani.
"Meni se sigurno ne piše dobro. Završio sam pravo na privatnom fakultetu i već sada znam da tu diplomu ne mogu da iskoristim za dobijanje posla. Trebalo bi da napustim ovaj posao da bih volontirao godinu dana i stekao pravo da polažem državni stručni ispit, a čak i da to uradim, ko će sada da me zaposli, kada i država tvrdi da su naše diplome samo dekoracije na zidu", rekao je jedan diplomac privatnog pravnog fakulteta.
U Uniji studenata Republike Srpske (USRS) kažu da Banjaluka sama ima više fakulteta nego Tokio i da bi se cvjetanje biznisa u visokom obrazovanju moralo zaustaviti, ali da bi to trebalo uraditi na drugi način.
Borivoje Obradović, predsjednik USRS-a, kaže da je bolje obaviti relicenciranje i rangiranje fakulteta uz pooštravanje kriterijuma, umjesto ukidanja.
"Pozdravljam odluku da se spriječi štancanje diploma, a jasno je da je neko shvatio da su privatni fakulteti napravili eroziju i oborili standarde u visokom obrazovanju. Ono što bismo mi preporučili kao mjeru tiče se kvaliteta, rangiranja i kriterijuma. Ako se na tome bude radilo, onda postoji šansa da se stvari poprave. Nijedna diploma nije mjerilo znanja i sposobnosti, pa ni ova naša, bila ona sa javnog fakulteta ili privatnog. Pitanje treba da se vrti samo oko toga koliko smo mi osposobljeni za budući poziv, a sa nedostatkom prakse i na javnim i privatnim fakultetima, mislim da imamo mnogo veći problem nego ko štampa tu diplomu", rekao je Obradović.
U Ministarstvu prosvjete i kulture kažu da nova strategija ne dovodi u pitanje kompetencije koje su diplomci stekli na studijskim programima iz oblasti pravnih, medicinskih i pedagoških nauka i onih koji trenutno studiraju.
"Da li su kompetentni, to jedino može reći tržište rada i poslodavci. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, posao čeka 1.598 diplomiranih pravnika, 291 vaspitač, 764 profesora razredne nastave i 679 zdravstvenih radnika. Naši podaci govore da će njihov broj u narednoj godini biti dvostruko veći. Ovakvo normiranje u strategiji znači da će svi koji studiraju na ovim studijskim programima na privatnim visokoškolskim ustanovama moći da završe školovanje, ali da te visokoškolske ustanove neće moći upisivati nove generacije studenata, niti dobijati dozvole za nove iz ovih oblasti", kažu u ovom ministarstvu.
