Inspektori za hranu u RS su i ove godine nalazili prehrambene proizvode iz uvoza koji su bili neispravni pa čak i truli.
Najviše propusta utvrđeno je kod slatkiša porijeklom iz Albanije, Hrvatske, Mađarske, Italije, Poljske i Turske te osvježavajućih pića porijeklom iz Poljske. Sumnjivi su bili razni aditivi iz Austrije i Belgije, kao o voćni sokovi iz Srbije.
"Zbog povišenih temperatura i načina transporta određenih roba, kao što je flaširana voda, pivo, osvježavajuća pića i sokovi, na graničnim prelazima oba entiteta su pojačane kontrole zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane", kaže Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS.
U deset slučajeva utvrđena je mikrobiološka ili hemijska neispravnost ili truljenje, te su inspektori zabranili promet i naložili uništavanje ili povrat dobavljaču spornih pošiljki.
U 55 slučajeva propusti su se odnosili na nepotpune deklaracije. U isto vrijeme sa tržišta je zbog neispravnosti povučeno 207 kilograma začina iz Hrvatske koji su završili na policama trgovina u RS, piše "Euro Blic".
"Kontrole na granicama nisu dovoljne"
U Udruženjima potrošača kažu da ovo pokazuje kako kontrole na granicama nisu ni izbliza dovoljne i da velika količina sumnjive hrane dospije na naše tržište.
"Mi smo nedavno našli u tržnim centrima med koji nije bio bezbjedan za potrošnju i o tome obavestili nadležne, ali niko nije reagovao. Sumnjamo da veliki broj slatkiša, sokova, suhomesnatih proizvoda iz uvoza koji su opasni po zdravlje završe na naši trpezama", kaže Nedeljka Ilijić, izvršna direktorka udruženja „Oaza“ iz Trebinja.
Ona ističe da potrošači ne mogu da se oslone na rad inspekcija već da sami moraju da biraju od koga će da kupuju i šta.
Domaći proizvođači kažu da je zbog nedovoljne kontrole domaće tržište zasuto jeftinom hranom iz inostranstva koja je sumnjivog kvaliteta i koja predstavlja nelojalnu konkurenciju domaćim proizvodima.
Sumjivi sokovi
Žarko Mikić, direktora fabrike “Vitaminka” iz Banjaluke kaže da deklaracija na sokovima iz uvoza često ne odgovara sastavu proizvoda.
"Kod nas se prodaju voćni sokovi iz uvoza na kojima piše da imaju 50 odsto voća, ili su sto odsto voćni što u većini slučajeva nije tačno nego su ti sokovi puni konzervansa i raznih dodataka. Time strani proizvođači ne plaćaju akcizu na voćne sokove i nanose štetu državi, ali i ugrožavaju zdravlje potrošača", ističe Mikić.
Provjere na osnovu procjene
U Inspekciji za hranu kažu da svaku pošiljku hrane koja se uvozi mora da prati uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i sertifikat koji izdaje nadležni organ zemlje izvoznice, kojim se potvrđuje da je pošiljka ispravna.
"Pošiljke se pregledaju i na osnovu procjene rizika uzimaju se uzorci za laboratorijsku analizu kako bi se utvrdile potencijalne nepravilnosti i spriječio uvoz neispravne hrane", istakla je Makivićeva.
