Svaki građanin Republike Srpske u prosjeku je kreditno zadužen 2.036 maraka ili skoro dvije i po plate, a koje inače iznose oko 830 maraka.
Poredeći sa prosječnom penzijom od 340 maraka, to znači da je svaki građanin u Srpskoj opterećen kreditom od sedam prosječnih penzija, što u bankama što kod mikrokreditnih organizacija.
Trend zaduženosti građana prema bankama raste iz godine u godinu. Tako su u odnosu na 2014. godinu građani Srpske ove godine po kreditima zaduženi za više od 200 maraka u prosjeku, pišu "Večernje novosti".
"Prema preliminarnim podacima, na nivou bankarskog sistema Republike Srpske ukupni krediti stanovništvu sa 30. junom 2016. godine iznosili su 2,7 milijardi maraka ili 2.036 KM po stanovniku Republike Srpske. Zaduženost po stanovniku Republike Srpske sa 31. decembrom 2015. godine iznosila je 2.037 KM", podaci su koje su "Novosti" dobile od Agencije za bankarstvo RS.
Banjalučanka Brankica Spasenić kaže da je nemoguće, u današnjim okolnostima, da jedna četvoročlana porodica obezbijedi sebi stan ili automobil bez kredita.
"Ljudi su takođe prinuđeni da uzimaju i potrošačke kredite za život, za spremanje zimnice, za kupovinu drva ili spremanje djece u školu. Tako da su krediti postali naša svakodnevica i sastavni dio života", kaže Brankica.
S druge strane, Banjalučanin Petar Popović kaže da ima stambeni kredit za koji mjesečno izdvaja oko 500 maraka i tako će narednih 20 godina.
"Ali, bez kredita ne bih riješio stambeno pitanje. Imam dosta poznanika koji su u kreditima do guše i samo na taj način su mogli da riješe neka životna pitanja. Mislim da je veći problem visina plata koje su oko 800 maraka i često se ne mijenjaju godinama, a rate kredita su velike u odnosu na plate i to je problem. Ljudima ostaje dvije ili tri stotine maraka za život. To nije život već kurs preživljavanja", ističe Popović.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da kreditna zaduženost građana u Srpskoj od oko 2.000 maraka u prosjeku predstavlja srednju zaduženost, ali je veći problem što se građani moraju zaduživati zbog osnovnioh životnih pitanja.
"Građani život finanisiraju kreditima i možemo reći da građani u Srpskoj definitivno dio života provedu u kreditima, u njihovom vraćanju i to je sada već način života", ističe Pavlović.
Prema njegovim riječima, problem u Srpskoj je što je slab realni sektor i nema jake ekonomije i proizvodnje koja bi ojačala i životni standard građana.
Ekonomisti takođe smatraju i da sve dok prosječna plata stagnira na istom nivou godinama, nije iznenađenje da kreditna zaduženost građana raste.
"Život je sve sve skuplji. Sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj je za četvoročlanu porodicu 1.850 maraka. To je više od dvije prosječne plate. Pa kako da porodica živi i ukoliko imaju dvije plate u kući, nego na kredit", kažu ekonomisti.