Banjalučka regija svojevrsni je "rudnik" vodenih bogatstava bilo da se radi o mineralnim, termalnim ili ljekovitim vodama. Raspitali smo se da li bi se ovi potencijali mogli i bolje iskoristiti.
Osim za piće i banjanje u toplim kupkama ljudi su od davnina na ovim prostorima vode koristili i u ljekovite svrhe, a u novije vrijeme aktuelizovano je pitanje eventualnog iskorišćavanja termalnih voda kao obnovljivog izvora energije.
Za ljekovitost toplih voda sa ovog područja znali su još i Rimljani, a upravo na lokalitetu Srpskih Toplica, nekadašnjem Gornjem Šeheru, nastaje banjsko naselje. Neki vjeruju da je Banjaluka upravo i dobila naziv po ovom mjestu zbog velikog broja banja.
Najznačajniji materijalni dokazi pronađeni u većini banja na ovim prostorima jesu bakarni novčići što je pokazatelj da su Rimljani uživali u ljekovitim svojstvima mineralnih, termalnih i termomineralnih voda.
Istovremeno, ostaci novca u banjskim bazenima nam govore o staroj tradiciji bacanja novca u kupke u znak zahvalnosti. U Srpskim Toplicama, na rimsku prisutnost podsjećaju i neki drugi tragovi, poput dijelova građevinskog materijala, koji se vide u dvorištima današnjih kuća i ostaci kanala za dovod termalne vode.
U Srpskim Toplicama nalazi se više izvora sa toplom vodom. Iako nema naučne potvrde, mnogi vjeruju da ova voda liječi reumu, srčana oboljenja i mnoge kožne bolesti.
Posebna atrakcija ovog lokaliteta uz Vrbas je plaža Vrućica gdje postoji nekoliko izvora tople termomineralne vode za koje kažu da su pravi melem kako za tijelo tako i za dušu. Temperatura ove vode dostiže 36 stepeni pa je za osim ljeti pogodna i za banjanje u zimskim danima.
"Turista i posjetioca bi bilo i više da je plaža uređenija i obogaćena dodatnim sadržajima. Nažalost, domaće vlasti naš projekat ne prepoznaju na pravi način i ne ulažu u ovo mjesto. Dobijamo deklerativnu podršku, a konkretni potezi nedostaju", rekao nam je Dragoslav Kantar iz udruženja "Eko kultura" koje već niz godina vodi brigu o ovom području.
Na plaži Vrućica nalazi se više banja, među kojima su i banja Direklija, Kraljičina banja ili Kraljičina ilidža, koja je ime dobila po legendi da su se u njoj kupale kraljice, te ljekoviti izvor Šugavica. One imaju status nacionalnog spomenika kulture BiH. Banja Direklija dobila je naziv po dva kamena direka, koji datiraju iz rimskog doba.
Grijanje na toplu vodu?
I dok se geotermalna energija kod nas najviše koristi u obliku toplica za rekreativno-ljekovito kupanje, neke zemlje uveliko su otišle korak dalje i toplotu vode koriste za dobijanje električne energije, grijanje domaćinstava i drugih objekata.
Islandska kompanija "Manvit" sa Vladom RS ranije je zaključila ugovor o koncesiji, a na osnovu toga sa gradskim vlastima i sporazum o realizaciji geološkog istraživanja termalnih voda kako bi se došlo do saznanja da li se iste mogu koristiti za dodatnu toplifikaciju Banjaluke.
Iz Gradske upravu za Mondo su potvrdili da je ugovor o koncesiji za geološka istraživanja od 21.08.2012. godine prestao da važi 21.08.2015. godine, a koncesionar nije izvršio predviđene obaveze.
"Nakon ovoga raskinut je sporazum kojim se grad obavezao da obezbijedi određene usluge Manvitu, a sve u cilju podrške programu istraživanja geotermalne energije. Sigurno da je problem toplifikacionog sistema grada i izbora energenta jedan od najvećih u ovom trenutku kojim ćemo se i u narednom periodu baviti", rekli su nam u Gradskoj upravi.
Hidrolog sa Prirodno-matematičkog fakulteta Čedomir Crnogorac ističe da termalne vode na ovom području nemaju potrebnu temperaturu da bi se koristile za grijanje.
"Banjaluka nema kapacitet za toplifikaciju geotermalnim vodama i ulaganja u takve projekte ne bi bila isplativa. Nažalost, situacija kod nas nije kao na Islandu ili Novom Zelandu gdje su termalne vode gejzirskog tipa i čije temperature prelaze 100 stepeni. Jedino banja Dvorovi kod Bijeljine djelimično može iskoristiti svoje resurse jer se radi o temperaturi vode od oko 76 stepeni", pojasnio je Crnogorac.
Da li će termalne vode i dalje služiti samo kao povremena rekreacija Banjalučanima i malobrojnim turistima, ili će nadležni pronaći način da se ovaj kraj pretvori u ljekovitu oazu za odmor i rekreaciju je pitanje na koje, čini se, još niko nema odgovor.