Centar za posjetioce selo Pecka

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Kako je oživjela Pecka

Autor mondo.ba
Autor mondo.ba

Selo sa najvećim penjalištem u BiH polako postaje primjer ruralnog razvoja.

Od kada je otkriveno najveće penjalište sa više od stotinu penjačkih smjerova, selo Pecka iz godine u godinu dobija nove sadržaje. Jedan od njih je i Centar za posjetioce koji sve više privlači turiste, a novoosnovana poljoprivredna zadruga obezbijediće podršku mještanima za dalji razvoj

Selo Pecka, smješteno nedaleko od Mrkonjić Grada, dobro poznaju zaljubljenici u ekstremne sportove, jer se tu nalazi istoimeno i najveće prirodno penjalište u Bosni i Hercegovini koje nudi više od stotinu penjačkih smjerova. Jednom godišnje na platou iznad penjališta održava se i festival koji okuplja penjače iz cijelog svijeta, a tokom dva dana njegovog trajanja, oživljava cijeli kraj. Penjalište su, kako kažu, sasvim slučajno, otkrili članovi Penjačkog kluba „Extreme“ iz Banjaluke 2009. godine, koji su ga zatim i uredili.

Ipak, nisu samo ekstremni sportisti zapazili da je ovo selo posebno. Nekoliko godina kasnije, tačnije 2014, mladi entuzijasti iz organizacije Greenways tražeći idealno mjesto za izgradnju Centra za posjetioce došli su i u Pecku. I tu su i ostali. Renovirali su staru školu, prostorije adaptirali za spavanje, ručanje, kuvanje, prezentacije i druženje. Od maja prošle godine, kada je Centar otvorio vrata za prve posjetioce, selo Pecka nezaobilazna je destinacija za bickliste, avanturiste i sve one koji uživaju u bijegu u prirodu.

Posjetioca ne nedostaje

"Pokušavamo i želja nam je da revitalizujemo ovo selo koliko je to moguće. Za sada nam ide dobro i imamo podršku lokalnog stanovništva, tako da možemo da se širimo i planiramo budućnost," ističe Miloš Galić iz organizacije „Greenways“, kroz čiji projekat su izdvojena prva sredstva za obnovu stare škole.

"Sve je počelo 2014. godine i dvije godine je trajala adaptacija objekta da možemo da primimo turiste. Mještani su nas sjajno dočekali i odmah su prepoznali šta to mi zapravo želimo. A želja nam je i da pomognemo njima na koji god način možemo. Za našu kuhinju od njih kupujemo jaja, mlijeko, sir, kajmak, tako da su i oni uključeni u rad Centra. Jednom godišnje, kada je slava sela, ljudi ovdje dolaze, skupljaju se i ponosni su na to što njihovo selo ima. Uvijek može bolje, ali za sada smo prezadovoljni," kaže Miloš.

U Centru nude pun pansion, spavanje i tri obroka i to iz domaće kuhinje i u dogovoru s gostima. Tu su i bicikli za iznajmljivanje, a turističkih potencijala ne nedostaje.

"Izvori Sane se nalaze šest kilometara od Centra, 500 metara odavde je najveće penjalište u BiH, a imamo i 10 bicikala za iznajmljivanje i pripremamo biciklističke staze. Trenutni kapacitet je 30 kreveta, a zahvaljujući sredstvima Via Dinarice opremamo i srednji sprat. Via Dinaricu je Nacionalna geografija uvrstila kao top destinaciju za pješačke staze 2016. godine. Njena linija kreće od Bugarske, pa ide preko Hrvatske i Slovenije i mi želimo da budemo na njihovoj ruti," ističe Galić.

Koliko je Centar posjećen najbolji govori podatak da prošle godine od njegovog otvaranja do kraja septembra samo jedan vikend nije bio bukiran. Posjetioci su dolazili iz svih krajeva svijeta, pa i Australije.

"Ono što nam je parametar jeste činjenica da se ljudi stalno vraćaju, pa nam je to znak da smo na dobrom putu," kaže Miloš.

Njegove riječi je potvrdio i Veljko Dakić, mladić rodom iz ovih krajeva, kojeg je lijep proljetni dan doveo u Pecku s namjerom da iznajmi bicikle i sa drugarom obiđe selo.

"Ovdje sam drugi ili treći put i izuzetno mi je drago da imamo ovako nešto i da se to dešava ovdje. Selo je bilo gotovo mrtvo, a sada ponovo ljudi dolaze. Svima bih preporučio da navrate, prvenstveno zbog prelijepe prirode," ističe Dakić.

Podrška mještana

Selo Pecka bilo je ruta i Rimljanima, pa su tu nađeni ostaci iz rimskog doba, opeke i novčići, a postoje i dokazi da je ovdje prolazio rimski put. Nedaleko od nalazišta, nalazi se livadica na kojoj je u vrijeme komunizma zimzelenim rastinjem bilo ispisano „Živio drug Tito“ i „Živio 1. maj“. Mladi entuzijasti iz Centra za posjetioce imaju ideju da obnove natpis u čast 1. maja, jer kažu da je nekim mještanima praznik rada i dalje jedan od najbitnijih datuma u godini. A i jedan je od praznika koji u BiH svi slave.

Selo danas ima oko 160 stanovnika, ali se taj broj povećava tokom ljetnih odmora, kada se mnogi koji su otišli za poslom u grad vraćaju u svoj kraj i uživaju u prirodi i miru. Jedan od njih je i Sreten Lukić, ekonomista iz Beograda, koji je u svom rodnom kraju izgradio vikendicu i jedva čeka da se vrati u Pecku i uživa u penziji. U međuvremenu, vikendicu koja ima tri odvojene spavaće sobe, iznajmljuje posjetiocima, u saradnji sa momcima iz Centra.

Njihov rad podržavaju i ostali mještani.

"Imamo odličnu saradnju sa Centrom. Drago nam je da je otvoren, jer nam ljudi dolaze i oživljavaju selo," ističe Vladinka Ćojder, koja u selu živi sa suprugom i dvije kćerke.

Bave se stočarstvom i proizvode sve što im je potrebno za život. Sir, kajmak i mlijeko prodaju Centru, a često priskoče u pomoć, pa posjetioce upute i provedu kroz Centar. U selu Pecka žive lijepo i ne bi se preselili u grad.

Nije to ni neobično, jer se iz grada mnogi ovamo vraćaju. Milan Vasić, rodom iz obližnjih Baraća, koji radi kao vojnik Oružanih snaga BiH, upravo u ovom selu zasadio je malinjak. Krenuo je sa 2,50 duluma, a ima namjeru i da se proširuje.

"Imam dosta slobodnog vremena i nadam se da će maline biti unosan posao. U Pecki imam zemlju i posvetio sam se radu zajedno sa porodicom. Sada očekujemo oko 2,5 tone prinosa," kaže Milan.

Smatra da se u selu može lijepo živjeti i da svako ko nema posla treba da se posveti radu na zemlji, jer sebi sve može proizvesti.

Zadruga put ka revitalizaciji

Za svoje potrebe sve proizvodi i mještanin Nikola Ćojder, kojeg zatičemo na livadi sa stadom od pedesetak ovaca. Vidno raspoložen, raduje se gostima i spreman je za priču. Ističe da živi dobro od svog rada, prodaje i usluga.

"Imam oko 50 ovaca i muške jaganjce prodajem. Bavim se i pružanjem raznih usluga ljudima, kao što je orezivanje u voćnjacima. Imam svoj voćnjak, kao i nešto povrća. Nije mnogo, ali dovoljno za život," kaže skromno Ćojder. Dodaje da bi jedino volio da se u Pecku vrati više ljudi.

"Čim školu završe pobjegnu sa sela, pa kažu „otišli, pa se zaboravili vratiti", šaljivo nabacuje. Raduje ga činjenica da je od prošle godine sve više posjetioca, iako kaže da ima još dosta posla za momke iz Centra koje već smatra mještanima, ali ne sumnja da će uspijeti u namjeri da ožive selo.

Njegovo povjerenje nije bez uporišta, jer su momci već preduzeli jedan od bitnih koraka koji će za cilj imati i da pomogne selu, a to je osnivanje Poljoprivredne zadruge „Pecka“, čiji je direktor Miloš Galić.

"Zadrugu smo registrovali u 11. mjesecu prošle godine, tražeći put koji bi nam omogućio da radimo u najboljem interesu sela. Zadruga je bila idealno rješenje. Za sada nas ima sedam zadrugara, a kroz mrežu kooperanata možemo da pomognemo mještanima. Sada radimo na realizaciji i implementaciji projekta zapošljavanja, u okviru kojeg bismo uradili jedan ogledni plastenik od 500 kvadrata sa vrhunskom tehnologijom gdje bi se obavljala obuka lokalnog stanovništva," objašnjava Galić.

Prioritet su mladi i nezaposleni iz tog kraja, a ideja je da se za sve polaznike obavi edukacija, nakon čega bi za prvu godinu dobili na korištenje plastenik od 300 kvadrata, stručno savjetovanje i repromaterijal.

"Već smo počeli sa implementacijom projekta, pripremili smo i zemljište. Još nismo objavili poziv, ali biće drugom polovinom ovog mjeseca (april). To sve radimo u partnerstvu sa Poljoprivrednom školom," kaže Galić.

Od Milinih vrtova do izvora Sane

Na putu prema izvorima Sane, nezaobilazna pauza se preporučuje kod mještanina čiji su dom nazvali „Milini vrtovi“. Bajkovita kućica, sa krovom obraslim u zelenilo, smještena je na obronku ispresijecanom sa nekoliko izvora i prošaranom narcisima i jagorčevinom.

"Nije kriza za vodu, ali kruha bi bilo dobro da je malo više," smije se gazda Mile Terzija. Domaćinski dočekuje goste, nudi sokom, vodom, domaćom rakijom.

"Imam nešto zemlje, posijao sam za svoje potrebe luka, pasulja, kupusa, krompira, zasadio voća... Ne prskam ništa i nikad ništa ne koristim od hemije. Sve uzgajam za moje potrebe i za rodbinu, a dam i bogaljima i iznemoglima. I da vam pravo kažem, radije bih bacio, nego neradniku dao," priča Mile.

"Život ovdje nije loš, samo nas niko ne obilazi, jer smo daleko. Zahvaljujući turistima, sada nam i navrate posjetioci," ističe dok nas prati do svog vrta smještenog pored puta.

Uredne sadnice redovno se zalijevaju i održavaju. Mile spremno uzima motiku i posvećuje se radu na zemlji, a mi nastavljamo put ka izvorima Sane koji su prirodni ukras ovog sela. Na samim izvorima, tim Centra za posjetioce uredio je klupe, nastrešice i prostor za roštiljanje. Sama rijeka je veliki potencijal i spada u jednu od četiri rijeke u RS sa vodom prve klase. Njena temperatura cijele godine je prosječno osam stepeni, pa nije za kupanje tokom ljeta, ali uživanje na njenim obalama se svakako preporučuje. Kao i obilazak sela Pecka koje ima potencijal da postane pravi primjer uspješnog ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Sandra JOSOVIĆ/Agroplaneta

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader