Saznajte kako izgleda poligrafsko testiranje, da li se kod nas i u kojim slučajevima najčešće koristi, kao i koliko je ovaj uređaj precizan odnosno vjerodostojan.
Svi smo bar jednom pogledali film ili negdje pročitali da se detektorom laži može utvrditi da li neko govori istinu ili ne. Iako se ova metoda kod nas zvanično ne primjenjuje kao validan dokaz u sudskom postupku, postoje oni koji poligrafom žele provjeriti određene sumnje i pretpostavke.
Aleksandar Milić je naš poznati psiholog koji za psihofiziološko ispitivanje s primjenom poligrafa ima certifikat Akademije sigurnosti u biznisu u Moskvi. Takođe je i stalni sudski vještak medicinske struke za oblast psihologije i psihijatrije.
Milić za naš portal ističe da se pomen detektora laži kod nas uglavnom poistovjećuje sa policijskim ispitivanjem počinilaca krivičnih djela. Međutim, njegova iskustva pokazuju drugačije.
"Sve je više poslodavaca koji mimo policije kontrolišu svoje radnike. Tu uglavnom prednjače veliki tržni centri, građevinske firme, prodavnice auto-dijelova i slično gdje ima dosta proizvoda i artikala koje je teško držati pod kontrolom. Širom BiH smo imali slučajeve da radnici prijave nestanak novca da bi se na kraju ispostavilo da su ga uzeli sebi. Nerijetko nam stižu i zahtjevi za provjeru poslovne podobnosti, tj. provjeravamo ljude prije nego što počnu da rade", kaže nam Milić na početku razgovora.
Šta rade banjalučki privatni detektivi?
Osim poslovnih česta su ispitivanja na koja dolaze supružnici kako bi provjerili vjernost u braku ili predbračnoj zajednici.
"Podjednako se testiraju i muškarci i žene, mada muškarci sumnjaju više u vjernost svojih partnerki. Ako se dokaže preljuba nerijetko dolazi i do razvoda", rekao nam je Milić ističući da se za ova ispitivanja interesuju i ljudi iz inostranstva.
"Takođe u posljednje vrijeme raširena je pojava javnog blaćenja na internetu tj. klevete. Nedavno smo testirali čovjeka koji je svojevoljno insistirao da se ispita i tako skine sumnju sa sebe što je poligraf i potvrdio", rekao nam je Milić".
Poligraf je uređaj povezan sa računarom koji prikazuje različite linije koje podsjećaju na snimak rada srca. U našem primjeru prvi mjeri promjenu krvnog pritiska, drugi i treći disanje na stomaku i grudima tj. gornje i donje disanje. Četvrti pokazuje znojenje, odnosno kožno-galvansku reakciju gdje su ljudi najosjetljiviji, peti prati temperaturu tijela, dok šesti prati mišiće na zadnjici.
Sve linije na ekranu monitora predstavljaju senzore koji su kablovima povezani sa raznim dijelovima tijela ispitanika što smo i prikazali u kabinetu profesora Milića u Banjaluci.
Za poligraf ne postoje ograničenja u smislu oblasti, godina, pola itd. U Milićevoj praksi testirale su se i loše navike kao što je konzumiranje droge, seksualni delikti itd.
Da bi se neko podvrgao ovakvom vidu provjere prethodno mora da potpiše saglasnost za psihološko i psihofiziloško testiranje pomoću poligrafa. Ova izjava potvrđuje da ispitanik dobrovoljno, bez fizičkih, psiholoških i bilo kojih drugih pritisaka ili prinuda daje svoj pristanak na poligrafsko ispitivanje. Takođe, ista izjava sadrži i dio o diskreciji.
Iako i sam tvrdi da u našoj javnosti postoje rezervisana mišljenja kada je u pitanju pouzdanost testiranja poligrafom između ostalog i zbog pojedinih TV emisija koje banalizuju ovakvu vrstu provjere, naš sagovornik smatra da je ispitivanje detektorom laži najviši nivo pouzdanosti u radu psihologa.
Do konačnog rezultata on dolazi pomoću dvije faze u radu. Prva je psihološko profilisanje ispitanika, a druga je poligrafsko testiranje koje obuhvata kombinaciju nekoliko vrsta pitanja - neutralna, kontrolna i značajna ili žrtvujućua pitanja. S obzirom na ovakvu kompleksnost Milić tvrdi da poligraf ne može da "omane", jedino ko može da pogriješi jeste poligrafista.
"Bilo je pokušaja prevare konzumiranjem određenih lijekova i opijata, ali uz metode koje nauka nudi lako se može zaključiti o čemu se radi. Neki se 'otkriju' i prije testiranja nekim pitanjima ili gestikulacijom. Najproblematičniji su psihopate jer oni ne reaguju lako, pokušavaju se 'isključiti'... Sve ovo dobar psiholog automkatski predvidi", kaže nam Milić i dodaje da neka testiranja traju i po nekoliko sati.
Anketa
Da li lažeš?
-
Kad baš moram
61.02% (72)
-
Da
27.97% (33)
-
Nikada
11.01% (13)
Naš sagovornik koji je specijalizirao i čitanje i razumijevanje neverbalnih komunikacija, govora tijela i laži, veliku zamjerku ima na rad našeg pravosuđa koje je nerijetko veoma sporo.
"Danas je na neki način postalo moderno nekoga optužiti za seksualno zlostavljanje jer se ovi delikti teže dokazuju. Ukoliko bi se u postupku dozvolila upotreba poligrafa ovakvi i slični procesi riješili bi se znatno brže i efkikasnije", zaključio je Milić.
Pogledajte fotogaleriju!
Praksa korištenja poligrafa stara je oko 100 godina. Prva laboratorija za ovakva ispitivanja otvorena je u Čikagu 1930. godine, dok je u bivšoj SFRJ prvi detektor laži nabavljen 1959. godine. Primjena je uglavnom bila usmjerena na eksperimentalna testiranja i na obuku osoblja, kao i na provjeravanje podataka iz stručne literature zemalja koje su raspolagale većim iskustvom.