DANAS JE BADNJI DAN: Ovako to rade pravi domaćini | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

DANAS JE BADNJI DAN: Ovako to rade pravi domaćini

Autor mondo.rs
Autor mondo.rs

Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju danas Badnji dan koji je neizostavan dio božićnih običaja. Šta danas rade domaćini, kada se unosi badnjak i kako se proslavlja Badnje veče...

Izvor: Mondo/ Goran Sivački
Miroljub Racić stavlja u badnjak imele za "golupčiće"
Miroljub Racić stavlja u badnjak imele za "golupčiće"
Izvor: Mondo/ Goran Sivački

Badnjim danom počinje božićno praznovanje. Slavi se dan uoči Božića i ujedno je posljednji i najstroži dan Božićnog posta. Tog dana rano ujutro domaćin odlazi da isječe badnjak, najčešće je to hrastovo drvo, da bi ga te večeri unio u kuću i time označio početak božićne svetkovine.

Badnji dan nazvan je po sječenoj grani hrasta - badnjaku, svetom drvetu Slovena.

Na današnji dan se, prema vjerovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a objeduje se na slami.

Čim svane, loži se vatra i peče se pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. Na Badnji dan se posti, a uglavnom se jede riba, pasulj, kupus i suvo voće.

Žene u kući mijese božićne kolače, torte i pripremaju trpezu za Božić.

Prema običajima, ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Po badnjak idu muškarci iz porodice. Bira se obično mlad i prav cerić, a može i hrast. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sjekiru i siječe badnjak.

Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora poseći u tri snažna udarca.

Ono što sjekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem. Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada.

Kad se badnjak donese, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče, a onda se unese u kuću. Kasnije se u večernjim satima pali na kućnom ognjištu, kao simbol toplote koja grije i zbližava ukućane.

BADNJE VEČE

vatra, loženje vatre, grejanje, toplota, smederevac Izvor: MONDO/Predrag Vujić

Na Badnje veče bi trebalo da ukažemo poštovanje i pozdravimo rođenje Isusa.

Uveče, uoči Božića, badnjak se unosi u kuću. Prvo se cjeliva i maže medom, a nakon toga se pali i počinje "džaranje". To je običaj čačkanja i raspaljivanja plamena, najčešće uz riječi "koliko iskrica toliko srećica, koliko varnica toliko parica, zdravlja...". To izgovara i položajnik koji ujutro na Božić prvi uđe u kuću domaćina i "džara" vatru.

Pečenica se unosi na ražnju. Uglavnom je dvojica nose, i jedan od njih prvo prelazi desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku čeljad rečima: "Dobro veče! Čestiti Božić, srećno Badnje veče!"

Domaćica i drugi ženski članovi porodice posipaju pečenicu i domaćina sa zobi i pšenicom, odgovarajući: "Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!"

Paganska vjerovanja naših predaka, pridavala su badnjaku natprirodna i božanska svojstva.

O tome svjedoče i riječi pjesme:

Oj, badnjače, badnjače, ti naš stari rođače,

Dobro si nam došao i u kuću ušao!...

Ti nam Hrista objavljuješ, njega slaviš i kazuješ!

Mili srpski badnjače, ti, naš stari rođače!...”

Badnje veče spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane, kaže da su kao "Božić i Badnji dan".

Prema vjerovanjima, na Badnje veče bi trebalo da praštate i mirite se, a na Badnji dan da vratite pozajmljeno.

POKLONI POD BADNJAKOM

Sa badnjakom se u kuću unosi i slama koja se posipa po cijeloj kući ili u prostoriji gdje je postavljena trpeza. Slama simbolizuje onu iz pećine u kojoj se rodio Hrist i ona se posipa kako bi domovi ličili na Vitlejemsku pećinu. Ispod badnjaka ili u slamu, prema srpskim običajima, valja se ostaviti nešto poklona i slatkiša za djecu.

Prema starom srpskom običaju, stariji kada unose slamu kvocaju, a za njima idu djecu i pijuču.

Domaćin nakon toga obilazi sve dijelove kuće bacajući u ćoškove po jedan orah.

Kvocanje i pijukanje ima posebno simboličko značenje.

“Kao što kvočka pod krilima prikuplja svoje piliće i zagrijeva ih materinskom ljubavlju, tako je Hristos došao da sve ljude sabere u jedno i ukrijepi svojom ljubavlju, i kao što se pilići hrane žitom, tako je i on ljude nahranio i napojio svojom naukom, jer je govorio: Ko je gladan neka dođe k meni i ja ću ga nahraniti, i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive”.

KAKO IZGLEDA VEČERA NA BADNJE VEČE

Nakon unošenja badnjaka i slame svi ukućani stanu oko stola na kome je večera i pomole se Bogu, čestitaju jedni drugima Badnje veče i sjednu za trpezu.

Večera mora biti posna, a najčešće se priprema prebranac, a uz to se postavlja kiseli kupus, salata, turšija, suve šljive, smokve, jabuke, bademi, lešnici, orasi...

Kako se navodi u “Godišnjim običajima Srba”, od svih praznika tokom godine, kao i tako raznovrsnih i lijepih običaja koji ih prate, Badnji dan i Badnje veče se izdvajaju po načinu svetkovanja, živopisnosti obrednih radnji i značenjima koja sadrži.

OVAKO SE SLAVI U NEKIM KRAJEVIMA SRBIJE

badnjak, badni dan, paljenje badnjaka, hram svetog save, hram, paljenje, vatra, vera, crkva, pravoslavci Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

U većini gružanskih sela božićna slama nije se obnosila oko kuće, već se unosila pravo u kuću, pri čemu je onaj ko donosi slamu kvocao, a ostali bi pijukali da bi se legle kokoške.

Zatim se slama prostirala po podu, da bi na njoj bila postavljena badnjedanska večera. U Paščanskoj dolini su za domaćinom, koji unosi slamu, išla djeca govoreći: “Sve koke, jedan pijetao“, izražavajući tako želju da u nasadu preovlađuju pilice da bi bilo više jaja. Po slami unijetoj u kuću nije se išlo bez čarapa, da ne bi izlazili naboji na nogama.

U šumadijskim selima se konopac u kojem je donijeta slama ostavljao da bi sutradan, na Božić, polažajnik mogao da ga položi u krug i u njemu nahrani kokoške da ne bi išle dalje od kuće i da se ne bi gubile.

Po unošenju slame i njenom prostiranju po kući, svi bi se izuvali i obuvali čiste čarape. Svi ukućani bi istovremeno skidali obuću. Pri skidanju obuće vodilo se računa o tome da se nekome opanci ne prevrnu – da mu se sreća ne bi prevrnula.

Poslije izuvanja domaćin bi okadio kuću, badnjak i pečenicu, a ukućani bi upalili svijeću, kad bi se molili, okrenuti ka istoku. U selima oko Drača u Gruži na istočni kućni zid stavljala se zapaljena voštanica u obliku svitka (uvojnice), pa, pošto bi je okadio tamnjanom kao i ukućane, domaćin bi održao molitvu.

Vjerovalo se da će neko od ukućana te godine umrijeti ako za vrijeme molitve zalaje pas ili zapjeva pijetao.

Na prvi dan Božića dočekuje se položajnik - osoba koja će prva ući u kuću, odlazi se u crkvu na službu i pričest i jede prvi mrsni doručak.

Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.

Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar: Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Želimo vam srećan Badnji dan i Badnje veče, i da ih provedete u miru i slozi, okruženi porodicom i prijateljima.

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE