Posjeta hidroelektrani Divic u Kotor Varosi

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Mala hidroelektrana - za prirodu velika rana

Autori mondo.ba Vesna Kerkez
Autori mondo.ba Vesna Kerkez

Iako male hidroelektrane na prvi pogled djeluju kao jeftina i za prirodu manje štetna solucija za prozvodnju električne energije, ekipa našeg portala se na licu mjesta uvjerila da to nije baš tako.

Izvor: Vesna Kerkez, mondo.ba

U opštini Kotor Varoš, na rječici Vrbanji već postoji jedna mala hidroelektrana Divič, a počeli su i radovi na drugoj, u neposrednoj blizini.

Pod pojmom male hidroelektrane podrazumijevaju se pogoni s instaliranom snagom do 10 megavata. Mi smo, na poziv članova Centra za životnu sredinu, obišli jednu već izgrađenu u Kotor Varoši, kao i lokaciju gdje je planirano da se pravi još jedna slična elektrana.

„Obišli smo dvije lokacije s ciljem da utvrdimo stanje na terenu, odnosno da vidimo gdje je planirana mala hidroelektrana Kotor Varoš, koja zapravo i nije tako mala. Ona bi mogla negativno da utiče kako na prirodu, tako i na vodosnabdijevanje grada, jer se nalazi uzvodno od vodozahvata, odnosno kotorvaroškog vodoizvorišta i moglo bi lako doći do smanjenja količine vode, ali i njenog kvaliteta, što bi direktno uticalo na građane Kotor Varoši, koji već imaju probleme, jer ljudi koji žive na višim spratovima nemaju vode u ljetnom periodu“, kaže za MONDO Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Prema njegovim riječima, lokacija na kojoj je planirana nova elektrana je i te kako vrijedna sa prirodnog aspekta.

Kotor Varoš, mini hidroelektrana, bager, radovi Izvor: Vesna Kerkez, mondo.ba

„Vrbanja je brza planinska rijeka bujičastog karaktera i nosi jako puno šljunka, mulja i svakojakog nanosa, pa bi pucanje brane potencijalno moglo da nanese štetu ne samo Kotor Varoši nego i Čelincu i Banjaluci“, kaže Bjelić.

I ekološku i građevinsku dozvolu za izgradnju ove elektrane dalo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, na čijem je čelu ministarka Srebrenka Golić. Dozvole su izdate uprkos veoma suzdržanom mišljenju opštinskih vlasti.

Šteta velika, korist nikakva

Male hidroelektrane ne doprinose energetskom bilansu skoro uopšte. Kada bi se izgradile sve planirane male hidroelektrane, ne bi doprinijele ni dva odsto ukupnoj proizvodnji električne energije. Trenutno RS i BiH izvoze trećinu proizvedene struje, tako da našoj državi nema potrebe za novim elektranama, a posebno ne ovako malim i sa beznačajnim proizvodnim kapacitetima, koji ne doprinose energetskom bilansu, jer prave daleko više štete za prirodu od koristi koju donose, a korist uglavnom imaju samo pojednici, kaže Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Više o tome ispričao nam je Petar Trivunović, predsjednik planinarskog društva „Mehanizam“ iz Kotor Varoši, koje postoji već 13 godina.

„Problem sa mini hidroelektranama u Kotor Varoši počeo je od izvora Vrbanje. Mi smo samo načuli da se gradi, nije bilo konkretnih informacija. Narod je za elektranu Divič saznao tek kad je završena, nije bilo javnih rasprava, okruglih stolova, niko nas ništa nije pitao. Ta hidroelektrana je pokupila okolne potoke i tako je ugrožena životna sredina. Taj kraj više nije isti", kaže Trivunović.

Druga elektrana, čija je izgradnja već počela, je Kruševo Brdo, a i ona se pravi pod velom tajne.

„Rezultat ovoga je pojava velikih zmija i gmazova koji vole pustoš i kamenje. Prvu hidroelektranu pred samim gradom pokušali su da grade prije otprilike 12 godina. Tada je jedna norveška agencija napravila studiju u kojoj je zaključak da, ukoliko se napravi brana neophodna za hidrocentralu, biće potopljen dio naselja na ulazu u grad. To nije spriječilo investitore i, koliko sam upućen, dobili su potrebne dozvole za gradnju od nadležnog ministarstva“, ističe Petar.

Opštinske vlasti dale su negativno mišljenje za ovu odluku, jer je dokumentacija bila nepotpuna i imala je dosta nedostataka, ali ništa od toga nije uzeto u obzir.

„Naveli smo i da je u blizini vodozaštitna zona odakle se Kotor Varoš snabdijeva vodom, ali ni to nije uticalo na odluku nadležnih. Projekat je stao 2014. kada su bile poplave, ali izgleda da su radovi nastavljeni bez ikakvog obavještenja“, dodaje Petar Trivunović i naglašava da na protokolarnoj raspravi nisu dati odgovori na ključna pitanja.

Kotor Varoš, mini hidroelektrana, bager, radovi Izvor: Vesna Kerkez, mondo.ba

„Investitor nije znao da nam odgovori na pitanja o vodosnabdijevanju, i o tome kako će ribe prelaziti branu. Takođe, nisu znali ni na koji način ce biti čišćena odnosno odmuljavana voda. Vrbanja je jedna od najbržih u Evropi, i ako pukne ta brana, poplave su neminovne, i ovdje i u Čelincu, ali i Banjaluci. A znamo da je Vrbanja u Banjaluci za vrijeme poplava 2014. veću štetu napravila od Vrbasa“, podsjeća.

Od ovih hidrocentrala sama opština ima jako malo koristi, koncesiona nagrada bi najvećim dijelom išla u Ministarstvo, a zaposlili bi samo jednog čovjeka. Važno je naglasiti i da su svi investitori - privatne firme.

„Čini se da postoji neka pomama za ovom vrstom posla, svaki potok će izgleda dobiti hidroelektranu, a od toga koristi ima samo onaj čija je“, zaključio je Trivunović.

Planirana hidroelektrana Kruševo Brdo se naslanja na već postojeću - Divič, pa će gornji tok Vrbanje suštinski u većem dijelu toka biti u cijevima.

„Vode u koritu će biti malo ili nimalo. Kako su nam rekli radnici, ove elektrane ne po nekoliko mjeseci godišnje, zbog nedostatka vode, a već sada rade s minimalnim kapacitetima, a primjetan je i nedostatak vode“, objasnio nam je Viktor Bjelić.

„Kruševo Brdo“ bi trebalo da ima 1.8 megavata instalisane snage.

„Građevinska dozvola važi do 2020. godine, što znači da s gradnjom moraju da počnu do tada. Nadamo se da elektrana ipak neće biti izgrađena, a priželjkujemo i da se Kotorvarošani jasno opredijele da li takav objekat žele u svom gradu i da li smatraju da je to nešto od čega će kao zajednica imati koristi“, kaže Bjelić.

I on je saglasan da je od ove vrste elektrana mala korist za građane.

„Prema našem mišljenju i dosadašnjim iskustvima, korist bi imali samo investitori, jer koncesivna nagrada bi završila najvećim dijelom u budžetu RS, dok opština ne bi imala nikakve koristi. S druge strane građani plaćaju putem računa za struju i naknadu za obnovljive izvore energije, odakle se finansiraju podsticaji za male hidroelektrane. Zato možemo zakljuciti da samu izgradnju i rad hidroelektrane placaju – građani, a zauzvrat ne dobiju ništa“, dodaje Viktor.  

U sastavu hidroelektrane Divič postoji i ribnjak.

Ono što smo mogli na terenu da primijetimo je da, iako je, vjerovatno, koncesija dodijeljena samo za ribnjak, oni tu vodu koriste i za proizvodnju struje. Vodozahvat za samu hidroelektranu se nalazi šest kilometara uzvodno od mašinske zgrade Diviča i ribnjaka, a vodozahvat za ribnjak se nalazi samo nekoliko desetina metara od mašinske zgrade. Možemo da zaključimo da je između gornjeg i donjeg vodozahvata u koritu ostao biološki minimum, a drugim vodozahvatom taj minimum je smanjen. U dijelu rijeke koji teče od donjeg vodozahvata do ribnjaka, u rijeci skoro da i nema vode, a to šteti razvoju života u rijeci i okolini“, naglasio je Bjelić.

Kotor Varoš, mini hidroelektrana, bager, radovi Izvor: Vesna Kerkez, mondo.ba

Cijeloj priči ne doprinosi ni činjenica da se odluke donose daleko od očiju javnosti.

„U najvećem broju slučajeva građani nisu ni svjesni da se ovo dešava, ili kakve su posljedice, jer je riječ o procesima koji se uglavnom dešavaju iza zatvorenih vrata. Još je sve komplikovanije ako taj proces ne vodi opštinska služba, nego republička. U ovom slučaju činjenica je da ne postoje resursi i kadrovi koji bi na opštinskom nivou mogli da sagledaju sve uticaje takvog jednog objekta na životnu sredinu u na kvalitet života gradana. Njihova je uloga više administrativna“, kaže Bjelić.

Na lokalitetu Kruševo Brdo zatekli smo mašine koje grade cjevovod i primijetili da postoje određeni problemi, odnosno da je došlo do klizanja zemljišta, što može da ugrozi radnike, ali i cijeli projekat.

Kotor Varoš, mini hidroelektrana, bager, radovi Izvor: Vesna Kerkez, mondo.ba

Osim što utiču na biodiverzitet, male hidroelektrane zagađuju pejzaž i povećavaju vlažnost vazduha u području gdje se nalaze. Na taj način utiču i na mikroklimatske uslove, što dovodi do češće magle, a zatim i do smanjenja broja ili izumiranja vrsta koje su osjetljive na takve uslove, pojasnio nam je Viktor.

Na kraju, pitali smo Viktora šta je interes ekipe Centra za životnu sredinu da se bavi ovim slučajevima.

„Mi smo ljudi koji žele da sačuvaju prirodne resurse i da ih ne dajemo u bescjenje, a posebno ne privatnim interesima, koji su upitni. Smatramo da tu postoji veliki prostor za korupciju, koji naše novce, novce svih gradana BiH odnose u tude džepove, u džepove ljudi koje nije briga za dobrobit lokalnih zajednica. Naš je interes da se rijeke sačuvaju i da budu iskorištene za potrebe građana, naglasio je Bjelić na kraju.

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader