Islamski vjernici danas počinju četvorodnevnu proslavu jednog od dva svoja najveća praznika - hadžijski Kurban bajram (Dan žrtve).
Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva - Bajram namaz.
Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram je dva mjeseca i 10 dana poslije Ramazanskog bajrama.
Kurban bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće u Meki, u Saudijskoj Arabiji, najvećem islamskom svetilištu.
Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoletnih islamskih vjernika, ukoliko mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice.
Praznik se zove Kurban bajram jer se tada prinosi žrtva - kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje Bogu. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža. Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) dijeli sirotinji, susedima i rodbini.
Biblijska i kuranska priča o žrtvi slične su, ali u Bibliji đavo iskušava Avrama da li će da žrtvuje sina Isaka, a u Kuranu iskušava Ibrahima da li će žrtvovati sina Ismaila. Predanje se završava tako što Alah zamenjuje Ismaila žrtvenom životinjom poslatom iz raja.
