Matice sa Romanije trazene u regionu

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Matice sa Romanije tražene u regionu

Autor SRNA
Autor SRNA

Pčelar Zoran Batinić iz sela Primčići kod Sokoca već 43 godina proizvodi med, pčelinje proizvode, a od prije četiri godine i selekcionisane brdsko-planinske matice u svom repro-centru, koje su vrlo tražene širom RS, Srbije i Crne Gore.

Batinić sa suprugom Mirom brine o 200 pčelinjih društava, koja su sada na bagremovoj paši u Glavičicama kod Bijeljine, kao i o desetak košnica na porodičnom imanju.

Batinić kaže Srni da je dobio sertifikat nakon što je ispunio sve potrebne uslove i prihvatio da proizvodi brdsko-planinsku maticu od odabranih rodonačelnica sa poželjnim osobinama, iako je to veoma teško raditi u ovakvim klimatskim uslovima.

On ističe da je njegova porodica pokrenula repro-centar, jedan od ukupno 11 registrovanih u Republici Srpskoj, koje u svakom pogledu pomaže Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

"Prošle godine smo proizveli 2.000 matica pčela, ove godine idemo na 5.000 matica, a ove sezone smo prodali oko 500 komada matice za kupce u Srbiji", navodi Batinić.

On najavljuje masovniju proizvodnju planinske pčelinje matice kada svoja pčelinja društva vrati iz nižih krajeva na livadsku pašu na Romaniji.

Batinić napominje da svake godine u junu šalje svoje matice na ocjenu u testne stanice i da su za njih veoma zainteresovani kupci iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

On je uvjeren da je selidba pčelinjih društava na zimovanje i pašu u toplije krajeve najbolji način brige o pčelama.

Pčelar sa Sokoca to potkrepljuje podatkom da su njegove pčele u Donjem Podrinju već odradile dosta posla, te da se nada prinosu od 10 kilograma po košnici bagremovog meda u ovom dijelu sezone.

Batinić je mišljenja da je ova pčelarska godina na Romaniji loše počela, sa beharom uz mraz i kišu, ali ne gubi nadu da će ipak biti uspješna.

On tvrdi da se od pčelarstva može veoma dobro živjeti, uz stalnu brigu o stanju pčelinjih društava, te ukoliko se u ovaj posao uđe sa ljubavlju.



Batinić kaže da je nakon završene srednje škole radio u Sloveniji, imao platu šest puta veću od prosječne u BiH, ali da je i pored toga odlučio da se vrati u zavičaj, uvjeren da tamo nema mjesta za ljude sa ovog područja.

"Preporučujem mladim ljudima koji sada hrle u Sloveniju, Austriju i Njemačku, da ne napuštaju svoja imanja, jer i ovdje ima posla, samo treba biti strpljiv i uporan", ističe pčelar sa Romanije.

Batinić napominje da je bilo teških godina u kojima je imao gubitak u pčelinjaku, ali i godina kada je godišnje prodavao i do četiri tone meda.

On se teško miri sa činjenicom da opština Sokolac godinama ne izdvaja sredstva za bilo kakvu pomoć pčelarima, za raliku od opština u okruženju, tako da dobiju podsticaj samo od Vlade Srpske od pet KM po košnici, što je nedovoljno.

U porodici Batinić, kažu, da osim meda i matica, proizvode matičnu mliječ i eliksire na bazi polena, matične mliječi, meda i propolisa i da dobijaju pohvale od ljudi koji su osjetili poboljšanje u liječenju teških oboljenja.

"Raduje me što sav moj med, pčelinji proizvodi i matice nađu kupca u svim krajevima bivše Jugoslavije i što na moj štandu za prodaju dolaze stalni kupci", ponosi se naš sagovornik.

Batinić je jedan od osnivača sokolačkog Udruženja pčelara "Glasinac" koje sada ima oko 80 aktivnih članova.

Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader