Pčelar Zoran Batinić iz sela Primčići kod Sokoca već 43 godina proizvodi med, pčelinje proizvode, a od prije četiri godine i selekcionisane brdsko-planinske matice u svom repro-centru, koje su vrlo tražene širom RS, Srbije i Crne Gore.
Batinić sa suprugom Mirom brine o 200 pčelinjih društava, koja su sada na bagremovoj paši u Glavičicama kod Bijeljine, kao i o desetak košnica na porodičnom imanju.
Batinić kaže Srni da je dobio sertifikat nakon što je ispunio sve potrebne uslove i prihvatio da proizvodi brdsko-planinsku maticu od odabranih rodonačelnica sa poželjnim osobinama, iako je to veoma teško raditi u ovakvim klimatskim uslovima.
On ističe da je njegova porodica pokrenula repro-centar, jedan od ukupno 11 registrovanih u Republici Srpskoj, koje u svakom pogledu pomaže Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
"Prošle godine smo proizveli 2.000 matica pčela, ove godine idemo na 5.000 matica, a ove sezone smo prodali oko 500 komada matice za kupce u Srbiji", navodi Batinić.
On najavljuje masovniju proizvodnju planinske pčelinje matice kada svoja pčelinja društva vrati iz nižih krajeva na livadsku pašu na Romaniji.
Batinić napominje da svake godine u junu šalje svoje matice na ocjenu u testne stanice i da su za njih veoma zainteresovani kupci iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
On je uvjeren da je selidba pčelinjih društava na zimovanje i pašu u toplije krajeve najbolji način brige o pčelama.
Pčelar sa Sokoca to potkrepljuje podatkom da su njegove pčele u Donjem Podrinju već odradile dosta posla, te da se nada prinosu od 10 kilograma po košnici bagremovog meda u ovom dijelu sezone.
Batinić je mišljenja da je ova pčelarska godina na Romaniji loše počela, sa beharom uz mraz i kišu, ali ne gubi nadu da će ipak biti uspješna.
On tvrdi da se od pčelarstva može veoma dobro živjeti, uz stalnu brigu o stanju pčelinjih društava, te ukoliko se u ovaj posao uđe sa ljubavlju.
Batinić kaže da je nakon završene srednje škole radio u Sloveniji, imao platu šest puta veću od prosječne u BiH, ali da je i pored toga odlučio da se vrati u zavičaj, uvjeren da tamo nema mjesta za ljude sa ovog područja.
"Preporučujem mladim ljudima koji sada hrle u Sloveniju, Austriju i Njemačku, da ne napuštaju svoja imanja, jer i ovdje ima posla, samo treba biti strpljiv i uporan", ističe pčelar sa Romanije.
Batinić napominje da je bilo teških godina u kojima je imao gubitak u pčelinjaku, ali i godina kada je godišnje prodavao i do četiri tone meda.
On se teško miri sa činjenicom da opština Sokolac godinama ne izdvaja sredstva za bilo kakvu pomoć pčelarima, za raliku od opština u okruženju, tako da dobiju podsticaj samo od Vlade Srpske od pet KM po košnici, što je nedovoljno.
U porodici Batinić, kažu, da osim meda i matica, proizvode matičnu mliječ i eliksire na bazi polena, matične mliječi, meda i propolisa i da dobijaju pohvale od ljudi koji su osjetili poboljšanje u liječenju teških oboljenja.
"Raduje me što sav moj med, pčelinji proizvodi i matice nađu kupca u svim krajevima bivše Jugoslavije i što na moj štandu za prodaju dolaze stalni kupci", ponosi se naš sagovornik.
Batinić je jedan od osnivača sokolačkog Udruženja pčelara "Glasinac" koje sada ima oko 80 aktivnih članova.
