Unicef u Bihacu Svako dijete je posebno.html

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Unicef u Bihaću: Svako dijete je posebno

Autori mondo.ba Vesna Kerkez
Autori mondo.ba Vesna Kerkez

Direktori škola, nastavnici, učitelji i kulturološki medijatori razmijenili u Bihaću iskustva o radu s djecom u pokretu.

Izvor: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Profesionalci uključeni u obrazovanje djece izbjeglica, migranata i tražilaca azila iz Sarajevskog i Unsko-sanskog kantona imali su priliku razmijeniti iskustva na nedavnom skupu u organizaciji UNICEF-a i Save The Children.

Seminaru su prisustvovali, između ostalih, predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, škola iz Unsko-sanskog kantona, kao i škola iz Sarajeva, koje su u proteklih pet mjeseci uključile djecu izbjeglice, migrante i tražitelje azila u redovni obrazovni proces.

Jedan od ciljeva skupa bila je da se propoznaju glavni izazovi u inkluziji djece u pokretu u obrazovni proces, te izrada preporuka i mogućih odgovora na izazove.

Unicef, Bihać Izvor: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Kao najveći problemi istaknuti su jezička barijera i kulturološke razlike. Prisutni su se usaglasili da bi neka od mogućih rješenja mogli biti intenzivni kursevi našeg jezika za djecu, izrada posebnog udžbenika za učenje jezika, radionice i druženje sa drugom djecom, kao i organizovanje dodatne nastave tokom cijele godine.

Pored toga, nastavnici se susreću i sa dodatnim izazovima – manjak informacija o samoj djeci i njihovim roditeljima, promjena mjesta boravka, ocjenjivanje, vođenje pedagoške dokumentacije, ali i integracija djece u redovnu nastavu, samo su neki od njih. Individualni pristup svakom djetetu, redovni roditeljski sastanci i opisno ocjenjivanje neka su od predloženih rješenja.

Prosvjetnim radnicima takođe je potrebna dodatna pomoć, podrška i edukacija u radu s djecom u pokretu, a na sastanku je bilo riječi i o online platformi koja bi omogućila brzu razmjenu informacija i materijala.

Kada je o razmjeni konkretnih iskustava riječ, govorilo se o procesu uključivanja djece u obrazovanje, organizaciju nastave, roditeljske sastanke, proces integracije sa vršnjacima, prihvaćenost lokalne zajednice te uključivanje djece u različite aktivnosti škola.

Unicef, Bihać Izvor: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Fokus diskusije je bio i na stvaranje pozitivnog okruženja za prihvat djece, individualni pristup, rad u grupama po uzrastima, važnosti kulturoloških medijatora, te važnosti uvođenje pravila i strukture tokom boravka djece u školama.

Svi prisutni koji su na seminaru podijelili svoja iskustva složili su se da su djeca najveće žrtve okolnosti i da treba učiniti sve da im se pomogne da se lakše nose sa situacijom u kojoj su se zatekli.

“Jedan dječak je plakao svaki put kada smo pjevali pjesmu o medvjediću Tediju. Kada se malo opustio s nama i stekao povjerenje, ispričao nam je da je u šumi na putu ovamo video pravog medvjeda i jako se uplašio”, ispričala je jedna nastavnica.

Najvažniji je, slažu se svi, individualni i fleksibilni pristup svakom djetetu, koji se pokazao kao najuspješniji “recept” za rad.

Na skupu je predstavljen i Priručnik za uključivanje djece migranata u obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini. Utvrđeno je kako bi trebala izgledati glavna poglavlja koja se odnose se na međunarodni pravni okvir, zakonski okvir u BiH u području migracija i azila i obrazovanja; ključne izazove, plan upisa djece u škole, te preporuke za nastavu, učenje, procjenu znanja i organizaciju same nastave. Poseban akcenat je bio stavljen na stvaranje podsticajnog školskog okruženja te prilagođavanje i izradu pedagoške dokumentacije i evidencije.

HEART program je metodologija osmišljena za djecu u pokretu, s ciljem podrške i lakšeg prilagođavanja djece, ublažavanja stresa i pomoći pri učenju.

“Ovaj dvodnevni sastanak je bio izuzetna prilika da sedam škola iz USK i Sarajevskog kantona, koje su u proteklih pet mjeseci uključile djecu izbjeglice, migrante i tražitelje azila u redovni obrazovni proces, podijele iskustva praktičnog rada i pedagoškog pristupa u nastavi. Ujedno im je omogućeno da daju sugestije za unapređenje obrazovnih sistema kako bi bili spremniji i fleksibilniji da svako dijete uključe u kvalitetan obrazovni proces”, izjavila je Sanja Kabil, voditeljica programa obrazovanja u UNICEF-u.

Ona dodaje da su ponosni na činjenicu da su nadležna ministarstva istinski posvećena procesu poboljšanja inkluzivne kulture i prakse u svim školama.

Unicef, Bihać Izvor: Vedran Ševčuk, mondo.ba

“Potvrda toga je i činjenica da je u isto vrijeme i na istom mjestu održan i sastanak radne grupe koja radi na adaptaciji Priručnika za uključenje djece, izbjeglica i migranata u obrazovni sistem. Radnu grupu inače čine predstavnici nadležnih Ministarstava obrazovanja u FBiH, Brčko Distrikta, Ministarstva civilnih poslova , Ministarstva sigurnosti, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, delegacije EU i UNICEF-a”, istakla je Sanja Kabil.

Djeca u pokretu suočavaju se sa brojnim rizicima, od nedostatka brige i zaštite do nedostatka pristupa obrazovnim i osnovnim uslugama. Prema nekim podacima, u BiH je u prvih šest mjeseci ove godine stiglo oko devet hiljada migranata, zbog čega je sistemska podrška najranjivijim među njima - neophodna. Ove godine 140 đaka iz migrantske populacije pohađalo je pet škola u Unsko-sanskom kantonu - Harmani I, Harmani II, Brekovica, Prekounje i Ostrožac.

Posjeta školi Harmani I

U okviru skupa organizovana je i posjeta bihaćkoj školi Harmani I.

U sali za fizičko zatekli smo nekoliko nastavnika koji su plesali s djecom koja pohađaju ljetnu školu, u dvorištu su se igrali stoni tenis i mali fudbal…

“Danas ste vidjeli jedan uobičajeni dan ljetne škole, koja se dešava u našoj školi tokom mjeseca jula. U program su uključena su djeca iz migrantske populacije, različitog uzrasta i dobi, podijeljena u tri grupe - od 6 do 8, od 8 do 12 i od 13 do 15 godina. U svakoj grupi rade po dva naša nastavnika plus kurtuloroški medijator koji nam je pomoć za prevođenje”, rekla nam je Belmana Trivnić, direktorica Osnovne škole Harmani I u Bihaću.

Unicef, Bihać Izvor: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Ljetnu školu trenutno pohađa 23 djece.

“Zbog situacije u Bihaću, koja je takva kakva jeste, izbjegavamo izlete. Djeca ostaju ovdje dok ne postane vruće, onda idu na projekcije filmova i druge aktivnosti u školi. Tu su i Muzičari bez granica, koji zajedno sa našim nastavnicima i profesorima iz Muzičke škole realizuju muzičke radionice i relaksacione igre s djecom. Svi se trudimo na svoj način da toj djeci ovaj dio života koliko – toliko olakšamo”, ističe direktorica Belmana.

Ljetna škola je nastavak aktivnosti neformalnog obrazovanja, koje se odnosi na psihosocijalnu podršku, učenje jezika i sportske aktivnosti.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE

loader