Danas je Sveti Jovan, Jovan Glavosek, praznik koji Srpska pravoslavna crkva zvanično obilježava kao Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Praznik ima dugu tradiciju, a šta treba da, kažu, i vama donese sreću...
Uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja Svetog Jovana obilježavaju svi pravoslavni hrišćani a Srpska pravoslavna crkva ovaj praznik svrstava i među slave.
Sveti Jovan se slavi i 20. januara (po gregorijanskom kalendaru), kao znak poštovanja prema svecu koji je krstio Isusa Hrista.
Na dan Svetog Jovana izbjegava se bilo kakav rad, napolju i u kući. Narod se okuplja u hramovima na liturgiji, Srbi poste a djeci se ne daje ništa crveno - jabuka, paradajz, breskva i grožđe.
Jedini rad koji se preporučuje je branje ljekovitih trava - kantariona, nane, konjske čubure i lincure. Naročito je dobro nabrati kičice, hajdučku travu, cvijet od lipe, dren, šipku, oskorušu i male zelene lubenice. Smatra se da će ove biljke donijeti sreću svakoj porodici, a one su i narodni ljekovi za liječenje mnogih bolesti.
U Crnoj Gori se svi dani na koje pada usjekovanje proglašavaju za varovne u toj godini.
Na varovni dan naročito se poštuju narodni vidari, berači ljekovitih biljaka i ljudi koji bajaju, jer se vjeruje da oni imaju velike moći u varovne dane. Varovnog dana ne valja ništa počinjati jer narod kaže da poslovi započeti u varovne dane neće biti srećni.
Hercegovci na Svetog Jovana ne rade teže poslove i strogo paze da ne rade ništa oko sjemenja. Vode računa na koji je dan palo usijekovanje i u toku cijele godine izbjegavaju da tog dana imaju bilo šta sa semenom.
ŠTA KAŽU SVETE KNJIGE
U hrišćanskom svijetu se oblježava kao dan kada je osveštana crkva koju su na grobu Svetog Jovana Krstitelja podigli car Konstantin i carica Jelena.
Ovom prilikom podsjeća se na stradanje Svetog Jovana, kome je, po naređenju izraelskog cara Iroda Antipa, glava odsečena i na tanjiru donijeta carevoj pastorki, igračici Salomi.
Sveti Jovan je, po predanju, primjer čvrste i nepokolebljive vjere, poštenja, odvažnosti i istinoljubivosti. Bio je to i uzrok njegovog stradanja, jer je javno govorio o nemoralu cara Iroda koji je živio u grijehu sa svojom snahom Irodijadom, majkom Salome.
Jovan je osudio i javno razobličio Iroda zato što je otjerao svoju zakonitu suprugu, kćerku arapskog cara, ubio svog brata Filipa i uzeo njegovu ženu.
Prilikom proslave Irodovog rođendana Saloma je odigrala svoj ples, posle kojeg joj je Irod ponudio da traži šta god hoće. Ona je, na nagovor majke, zatražila glavu Svetog Jovana.
Irodijada je zahtevala da se svecu odrubi glava i pokopa odvojeno od tijela, u strahu da Sveti Jovan ne vaskrsne.
Dan Usjekovanja vernici provode u molitvi i strogom postu.
Na kraju, još jedna zanimljivost - na Svetog Jovana je rođen patrijarh Pavle, čovjek koga su obični Srbi za života "proglasili" svecem.