Da li će i kada Grčka otvoriti granice za turiste iz BiH? Kako se zemlja izborila sa korona virusom i kako se nosi sa migrantskom krizom? Potražili smo odgovore na pitanja od ambasadorke BiH u Atini, Milice Ristović Krstić.
Grčka jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Evropi i svijetu. Ogroman izbor smještajnih kapaciteta omogućava Grcima da ponude dosta povoljne cijene boravka, što uz ljepotu obala i gostoprimstvo stanovništva, privlači veliki broj turista iz naše regije u zemlju gdje cvjeta limun žut. To su prije svega turisti iz Srbije, ali i iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Bugarske...
Međutim, oni koji su naumili da ovo ljeto provedu na Egejskom ili Jonskom moru, za sada su ''na čekanju''. Kako nam je objasnila Milica Ristović Krstić, ambasadorka BiH u Atini, turistička putovanja iz BiH u Grčku trenutno nisu moguća i nije sasvim sigurno kada će biti.
"Građani BiH za sada ne mogu putovati u Grčku osim u slučaju poslovnih putovanja ili svrhu zdravstvenog liječenja i u tim slučajevima saglasnost za ulazak na teritoriju Republike Grčke treba da zatraže od Ambasade Republike Grčke u Sarajevu. Kada su u pitanju turistička putovanja, iako je bilo ranijih najava da će Grčka otvoriti svoje granice za sve zemlje Balkana, prema odluci grčke vlade od 15. juna, granice ipak ostaju zatvorene za sve zemlje trećeg svijeta, osim za državljane Republike Srbije. Ova odluka donesena je nakon preporuka Evropske komisije državama članicama EU da ne otvaraju svoje granice za zemlje trećeg svijeta."
Kada se očekuje da Grčka otvori granice za naše građane?
"Lista zemalja čiji državljani mogu ući u Grčku proširiće se 1. jula, prema sadašnjim najavama, međutim ne zna se koje zemlje će biti u pitanju. Tu odluku će donijeti stručnjaci na osnovu epidemioloških pokazatelja."
Postoji li evidencija koliko građana BiH ljetuje u Grčkoj?
"Nažalost, Ambasada BiH u Atini nema tu evidenciju iz prostog razloga što turisti, ukoliko nemaju nikakvih problema, nemaju potrebu da se javljaju Ambasadi. Isto tako, naši građani ulaze u Grčku kako kopnenim putem iz različitih zemalja, tako i avio linijama iz drugih zemalja te bi bilo vrlo komplikovano voditi tu vrstu evidencije."
Kako je Grčka prebrodila "koronavirus krizu" i možete li izdvojiti neke specifičnosti njihovog načina borbe u odnosu na mjere koje su protiv virusa uvedene kod nas?
"Grčke vlasti su jako rano uvele mjere zabrane okupljanja na javnim mjestima i kretanja. Škole i vrtići su zatvoreni među prvima u Evropi (10. marta). Sa porastom broja slučajeva donesena je mjera potpune zabrane kretanja (23. marta), osim u šest slučajeva, te se svaki izlazak iz kuće, odnosno stana, morao prijaviti SMS porukom na određen broj telefona ili imati pismena dozvola za kretanje (radna obaveza i sl.). Kazne za nepoštivanje zabrane kretanja bile su visoke, a kontrola na ulicama pojačana. Samim tim Grčka je proglašena jednom od zemalja koja se najefikasnije izborila sa korona virusom u Evropi. Popuštanje mjera je takođe izvođeno u fazama, postepeno, tako da su neke mjere, kao što je ograničen broj putnika u automobilima i prevoznim sredstvima još uvijek na snazi i ograničen je, nošenje maski u zatvorenom prostoru obavezno, te ograničen broj osoba u zatvorenom prostoru po metru kvadratnom i sl.
Kako bi spasili ekonomiju i ponovo pokrenuli turizam, koji učestvuje sa oko 25% u GDP-u zemlje, otvaranje granica je bilo neminovno, ali se granice otvaraju postepeno i selektivno, u zavisnosti od zemlje porijekla."
Kako se Grčka nosi sa migrantskom krizom?
"Krajem februara ove godine suočena sa potencijalnim talasom novih migranata iz Sirije, Turska je otvorila svoje granice sa Grčkom hiljadama izbjeglica i drugih migranata koji su pokušavali ući u Evropu. Grčka je tada reagovala zatvaranjem kopnene granice, pojačavajući istoveremeno vojne i policijske snage u graničnim pojasevima i zaustavljajući brodove kojima su migranti pokušavali preći s turske obale na istočna grčka ostrva.
U jeku pandemije korona virusa, ova kriza se smirila, broj migranata koji su pokušavali ući u Grčku se značajno smanjio. Međutim poboljšanjem vremenskih uslova priliv migranata raste, kako kopnenim, tako i putem mora. Prije nekoliko dana je samo u jednom danu grčka policija evidentirala 400 pokušaja ulaska ilegalnih migranata preko kopnene granice sa Turskom u pograničnim područjima Tihero i Feres, dok je prosječan broj migranata dnevno koji kopnom pokušavaju ući u Grčku između 200 i 250. Morske prelaze je mnogo teže kontrolisati. Kada turska obalska straža ne zaustavi brodove migranata koji kreću prema grčkih ostrvima, nakon što pretrpani brodovi uđu u grčke vode, ne mogu se vratiti. Vrlo često je njihove putnike potrebno spasiti od potapanja. Sredinom juna spašen je jedan brod od potapanja na kom je bilo 36 migranata, od toga 16 muškaraca, 10 žena, među kojima su bile i trudnice i 10 djece. Ovo je bio treći brod koji je u junu stigao do ostrva Lezbos. Kampovi na ostrvima su popunjeni preko njihovih kapaciteta i neuslovni, tako da ih grčke vlasti prebacuju u kampove i smještaje na kopnu."
Problem ilegalnih migracija, svakako nije problem samo Grčke, nego i cijele Evrope, uključujući i našu zemlju, ali je Grčka ta koja je na udaru i nosi najveći teret jer predstavlja “vrata Evrope”. Tokom trajanja pandemije, mnoge zemlje Evropske unije uključile su se u rješavanje pitanja djece migranata bez roditeljske pratnje, prihvatavši i do nekoliko stotina ove djece u svoje zemlje."
Stižete li pored svakodnevnih obaveza da upoznate Grčku?
"Grčka kao jedna od najatraktivnijih i najprivlačnijih turističkih destinacija svijeta pruža nebrojeno mnogo mogućnosti za putovanja. Samo prošle godine Grčku je posjetilo preko 30 miliona turista iz cijelog svijeta. Pokušavam da putujem onoliko koliko mi slobodno vrijeme i druge okolnosti dozvoljavaju, pri tome ne mislim samo na ostrva i popularna ljetovališta, nego i arheološka nalazišta i ostatke drevne grčke civilizacije. Nastojim se što više upoznati sa istorijom i kulturom zemlje na koju su Grci sa razlogom ponosni. Godine života u Grčkoj potrebne su da bi se svi dragulji ove zemlje upoznali."
