Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije ozvaničio je nakon gotovo dvije decenije povratak sjedišta Eparhije u Mostar.
U besjedi nakon liturgije, vladika Grigorije je poručio da Mostar bez Srba, kao ni bez Hrvata i Bošnjaka, ne može biti ono što je oduvijek bio.
Ocjenivši povratak u Mostar jednim od najznačajnijijh događaja u istoriji Crkve, on je poručio da će sada biti više uz svoj narod, kako je rekao, i u dobru i u zlu.
Ovom svečanom činu piruštvovao je veliki broj visokih zvanica s područja Mostara i Hercegovine, a gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je kazao da je povratak vladike Grigorija velika i značajna stvar za Mostar, Srbe i sve druge koji tu žive.
Vladika je povratak stolovanja u Mostar ozvaničio na dan eparhijske slave, Svetog Ignjatija.
Povratak u gotovo dvovjekovno eparhijsko sjedište episkopa, kako ističu predstavnici crkve, ima višestruki smisao i značaj za Mostar i cijelu regiju, a rezultat je višegodišnjih priprema započetih po završetku rata.
Ranije je saopšteno da ni druge crkvene opštine neće biti zapostavljene jer eparhijski arhijerej treba jednako da bude prisutan u Mostaru, Trebinju, Nevesinju i cijeloj Hercegovini.
Vraćanje sjedišta Eparhije u grad u kojem se nalazilo od 18. vijeka pa do 1992. godine, kada je uslijed rata prinudno izmješteno u Trebinje, čin je podrške i ohrabrenja Srbima povratnicima u obnovi života u ratom raseljenom i porušenom Mostaru, ali i narodima drugih vjeroispovesti koji u svojoj raznolikosti vijekovima žive rame uz rame u gradu na Neretvi.
Hercegoviački mediji objavili su da na povratak u dolinu Neretve čeka oko 5.000 Srba čije kuće nisu obnovljene. Da bi taj problem bio riješen, kako se navodi, neophodno je da se u njihov povratak uključe i entiteti, država i međunarodna zajednica.
Srpsko građansko vijeće Mostara smatra da je povratak Srba na područje tog grada veoma spor, a kao glavni razlog se ističe i nemogućnost zapošljavanja.
Predsjednik tog vijeća Goran Kosanić tvrdi da se u gradu na Neretvi ne poštuje odluka o konstitutivnosti naroda pri zapošljavanju Srba u državnim institucijama i preduzećima.
Kosanić kaže da se, prema nezvaničnim podacima, poslije rata u Mostar vratilo oko 4.000 Srba, ali da on sumnja u taj podatak.
(Tanjug)
