Kampanja za izbore 2010. godine u BiH još jednom je pokazala podijeljenost medijskog prostora prema teritorijalnom i etnonacionalnom principu.
Ovo pokazuju rezultati istraživanja Medija plan instituta iz Sarajeva.
Stranka koja je dobila najviše prostora je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH sa 284 objavljena teksta o njoj, čemu su najviše doprinijeli "Večernji list" i "Dnevni list" iz Mostara.
Na drugom mjestu je sa 244 objavljena teksta Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zahvaljujući "Glasu Srpske" i "Nezavisnim novinama" navedeno je iz Medija plan instituta.
Od funkcionera, ličnost bez premca je Milorad Dodik sa 204 pojavljivanja u novinama, i to samo kao entitetski premijer. Na drugom mjestu je Haris Silajdžić sa 136.
Dodika je bilo na svim stranama i u novinama iz Republike Srpske (RS) i iz Federacije BiH, a prednjačili su "Glas Srpske" i "Oslobođenje", ali sa različitim novinarskim uklonom izvještavanja.
"Glas Srpske" u 50 odsto slučajeva ima pozitivan odnos prema Dodiku i nijednom negativan, a "Oslobođenje" u 47 odsto slučajeva imalo negativan odnos prema Dodiku i nijednom pozitivan.
Najviše kritikovana ličnost bio je Silajdžić koji je imao više od 70 odsto negativnog uklona u "Glasu Srpske", "Nezavisnim novinama" i "Dnevnom avazu", od čega u prve dvije novine zbog zalaganja za ukidanje Republike Srpske i individualizma u radu Predsjedništva BiH, a u "Dnevnom avazu" zbog činjenice da je protivkandidat Fahrudinu Radončiću, pa se njegovo ime vezalo za lošu državnu politiku, kriminal i korupciju.
Na meti kritike bio je i Željko Komšić, posebno u "Dnevnom listu" (50 odsto) i "Glasu Srpske" (43 odsto), dok je "Večernji list", koji je protežirao HDZ BiH, o njemu neutralno izvještavao.
Ubjedljivo najveći broj tekstova o političkim partijama - 430,objavio je "Glas Srpske", a najmanje - 192 "Euro blic".
Relativno nov fenomen je pristajanje medija na direktno stavljanje u funkciju određenih političkih subjekata, saopšteno je na današnjoj prezentaciji rezultata istraživanja "Izbori 2010. u BiH: Kako su mediji pratili izbornu kampanju".
Istraživanje, provedeno od 3. septembra do 3. oktobra, obuhvatilo je tri javna servisa - RTRS, BHT i FTV, te dnevne novine "Dnevni avaz", "Oslobođenje", "Dnevni list", "Večernji list BiH", "Nezavisne novine", Glas Srpske" i "Euro blic".
U obje vrste medija osnovni subjekti posmatranja bili su političke partije i kandidati koji obavljaju državne ili neke druge javne funkcije.
Monitoring je potvrdio uvjerenje analitičara u nezavisnim profesionalnim krugovima, kao i među čitaocima i gledaocima da gotovo svi mediji u uređivačkoj politici imaju više ili manje vidljivu naklonost prema određenoj političkoj opciji, a neki i prema konkretnoj stranci.
Čak i prvi letimičan pogled na sadržaj i naslovne stranice navedenih medija mogao je prosječnom građaninu dati informaciju o tome kojoj je opciji bio naklonjen koji dnevni list.
Novinari su u nekim slučajevima objektivnost u izvještavanju o stranačkim predizbornim aktivnostima shvatili kao stenogramsko izvještavanje, tako da su izvještaji sa skupova pisani šablonski (informacija o broju okupljenih, govornicima, uz navođenje po nekoliko izjava kandidata i često bez ijedne rečenice čiji je autor sam novinar), dok su u drugim slučajevima principi objektivnosti potpuno ostavljeni po strani pa je izvještavanje bilo navijačko i zagovaračko.
Ono što je potpuno izostalo jeste tematsko izvještavanje o problemima i neriješenim aktuelnim pitanjima društva u BiH, odnosno istraživačke priče u kojima bi novinari od političkih subjekata tražili konkretne odgovore na konkretna pitanja, što navodi na zaključak da je izvještavanje bilo u funkciji izbora i ostvarenja izbornog uspjeha određenih političkih stranaka i kandidata, a ne u funkciji građana i njihovog objektivnog informisanja i orijentisanja u izbornom procesu.
Neosporna je činjenica da bliske porodične i prijateljske ili neformalne partijske veze uredništava određenih redakcija, uticajnih novinara ili vlasnika medija sa političkim subjektima i njihovim vođstvima povećavaju prisutnost tih subjekata u medijima, odnosno utiču na način kako se o njima izvještava.
Ako se posmatraju stranke kroz broj objavljenih fotografija, ubjedljivo dominira HDZ BiH sa 292 pojavljivanja njegovih članova, od kojih je "Večernji list BiH" objavio 154 fotografije. Slijede SNSD i Stranka demokratske akcije (SDA).
Ubjedljivo najviše pojavljivanja na fotografijama u kategoriji funkcionera imao je Dodik, i to relativno ravnomjerno u svim novinama.
I dnevnici tri javna servisa su sa značajno drugačijih pozicija pratili predizbornu kampanju.
Dnevnik RTRS-a je dao značajnu podršku vlastima u RS, dok je dnevnik FTV-a dio svojih sadržaja zasnivao na kritici tih istih vlasti, što je u suprotnosti sa činjenicom da je riječ o javnom servisu drugog entiteta koji bi trebalo da se bavi događajima u tom entitetu.
BHT je nastojao da balansira između duboko suprotstavljenih političkih opcija.
U dnevnicima se ubjedljivo najviše pojavljivao SNSD - 23 puta, od toga 11 puta na RTRS-u, devet na BHT-u i tri na FTV-u.
Slijedi SDA (13), koja je bila najprisutnija na FTV-u, te Srpska demokratska stranka i Stranka za BiH po 11 puta.
Ubjedljivo najprisutniji funkcioner u dnevnicima bio je Dodik sa 46 pojavljivanja, čemu najviše doprinosi RTRS sa 26 izvještaja ili vijesti o njemu.
Na drugom mjestu je Silajdžić (25), a u stopu ga slijedi Nebojša Radmanović.
Na FTV-u Dodik se pojavio 12 puta, od čega šest puta sa neutralnim, a šest puta sa negativnim uklonom.
Na RTRS-u je situacija potpuno obrnuta - 13 pozitivnih uklona prema Dodiku i isto toliko neutralnih.
Na RTRS-u je bilo sedam negativnih priloga o Silajdžiću.
BHT je, za razliku od FTV-a (10) i RTRS-a (osam), imala samo jedan negativan novinarski uklon, što pokazuje uređivačku politiku držanja distance.
Kada je riječ o novinarskim stavovima prema političkim partijama, dominira neutralan uklon.
Sa negativnim uklonom prednjači FTV (pet primjera, od kojih su dva prema SNSD-u), dok RTRS i BHT imaju po tri, s tim da je na BHT bilo znatno više priloga o političkim strankama.
Sabina Vokner, direktorka fondacije ''Konrad Adenauer'' u Sarajevu, čiji je Medijski program za jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Sofiji podržao ovo istraživanje, rekla je da je centralni cilj ovog programa jačanje uloge medija u regionu u procesu demokratizacije.
(Srna/MONDO)
