Koncert podrške optuženom za ratne zločine Zulfikaru Ališpagi, najavljen za 2. februar u Sarajevu, otvoriće nove probleme u BiH, ocijenio Janko Velimirović.
Ako bude održan koncert podrške Zulfikaru Ališpagi Zuki, optuženom za ratni zločin nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima 16. aprila 1993. godine, otvoriće se novi problemi u BiH, ocijenio je direktor Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske (RS) Janko Velimirović.
Navodeći da su i u Srpskoj otvorena pitanja i da postoje izvještaji o zločinima nad Srbima za koje se sumnjiči Ališpago, Velimirović je upozorio da bi održavanje koncerta dodatno zakomplikovalo ionako veoma komplikovanu situaciju.
"Ako taj koncert bude održan tada se daje pravo Srbima i Hrvatima da organizuju slične manifestacije, a da za to ne snose bilo kakve sankcije. Tada više neće biti kraja i neko će morati da interveniše", rekao je Velimirović za "Glas Srpske", ističući da je ovo samo slika i prilika događaja u BiH.
Bivši predsjednik Saveza logoraša RS Slavko Jovičić kaže da je svjedok šta je Ališpago počinio srpskim logorašima, pa i njemu kada je njegova jedinica bila na Igmanu, gdje je slao svoje najveće zločince da ih prebijaju u logoru i dovodio na prve borbene linije na Igman da kopaju po temperaturama nižim od minus 20 stepeni.
"Ališpago, nažalost, nije optužen za zločine nad Srbima. Volio bih da ga pitam gdje su kosti mučki ubijenog Srbina Jadranka Glavaša", naglasio je Jovičić, dodajući da nije iznenađujuće što "Sarajevo na takav način daje podršku ratnim zločincima, jer je to potpuno bošnjački grad".
Poslanik u parlamentu BiH Ivo Miro Jović rekao je da je BiH zemlja sa tri naroda, tri istorije i tri istine, navodeći da je očigledno da "neko u ovoj zemlji ima više prava u odnosu na druge".
Sarajevski "Siti pab" priprema veliki koncert podrške Zulfikaru Ališpagi Zuki, prenose sarajevski portali. Detalji još nisu poznati, ali organizatori su navodno u pregovorima sa 30-ak izvođača koji bi trebalo da nastupe 2. februara u Domu mladih na Skenderiji.
Optužnica protiv Ališpage podignuta je 21. juna 2010. godine, a optužen je za nesankcionisanje ratnih zločina u selu Trusina kod Konjica kao ratni komandant u Armiji RBiH. Sud BiH potvrdio je 21. juna 2010. optužnicu koja ga tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika.
U optužnici se navodi da je Ališpago u svojstvu komandanta Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije RBiH "Zulfikar" znao za napad koji su njemu podređeni pripadnici te jedinice izveli na selo Trusina. Prilikom napada ubijeno je 18 hrvatskih civila i četiri pripadnika HVO-a, dok su četiri civila teško ranjena.
(Srna)
