Prema nezvaničnim informacijama, moguće sankcije bi podrazumjevale uskraćivanje pomoći EU, zamrzavanje sredstava političara, ali i zabranu ulaska u EU.
U Briselu je u pripremi rasprava o tome šta bi EU mogla da uradi da bi pomogla Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, a pominju se i eventualne sankcije za političare koji namjerno brlokiraju taj put.
Iz kancelarije visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton, za "Dojče vele" je potvrdjeno da se radi na konkretnim prijedlozima i da se razmatraju mjere koje bi doprinele ubrzanju evrointegracija BiH.
Za sada nema zvanične potvrde da bi se medju tim mjerama mogle naći i eventualne sankcije za bosansko-hercegovačke političare ili institucije za koje se utvrdi da namjerno blokiraju napredak države ka EU.
"Na bazi zaključaka iz decembra prošle godine, spremamo raspravu o BiH, o budućoj ulozi i prisustvu EU na terenu. Rasprava će se obavljati na nivou ministara spoljnih poslova i održaće se na jednom od sljedećih zasjedanja Savjeta ministra", rekla je za "Dojče vele" portparol Eštonove Maja Kocijančić.
Evropski ministri spoljnih poslova u decembru prošle godine apelovali su na novoizabrane političke lidere u BiH da se angažuju na konstruktivnom političkom dijalogu kako bi razvili zajedničku viziju budućnosti BiH i usmjerili zemlju u pravcu evrointegracija.
U Briselu, pored razgovora o budućim mjerama u BiH, još traje i procedura izbora novog predstavnika EU u Sarajevu.
Prema nezvaničnim informacijama, moguće sankcije bi podrazumjevale uskraćivanje pomoći EU, zamrzavanje sredstava političara, ali i zabranu ulaska u EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Doris Pak izjavila je da je ona u svojim izveštajima uvijek napominjala da je neophodno iskoristiti sve instrumente kojima raspolaže Evropska komisija, pa makar oni podrazumjevali i finansijske mjere, kako bi političari u BiH shvatili da moraju da rade svoj posao.
"To jeste jedan od instrumenata. Nemamo mnogo drugih. Možemo da tražimo, da govorimo, pravimo rezolucije, ali to nije dovoljno podsticajno za njih. Ne znam da li ima istine u toj inicijativi uvodjenja sankcija, ali ako ima, nemam ništa protiv. Političari moraju da jednom shvate za šta su izabrani", rekla je Pak.
Prema njenom mišljenju, dosadašnji pokušaji nisu bili dovoljni da bi političari u BiH shvatili da je "prošlo 12 sati" i da moraju nešto da urade.
"Ako nema drugog izlaza iz ovog zastoja i ako je činjenica da političari govore samo o nacionalističkim temama, moramo da iskoristimo sve instrumente koje imamo", zaključila je Pak.
Da postoji realna mogućnost uvodjenja finansijskih mera kao mogućeg mehanizma deblokade evrointegracija BiH, smatraju i u Medjunarodnoj kriznoj grupi (MKG).
Marko Prelec, direktor programa za Balkan u MKG, za "Dojče vele" veli da za sada još ne postoji saglasnost unutar Unije o tom pitanju.
"To je ideja koja zvanično postoji unutar evropskih institucija u Briselu. Nemamo informacije da je odluka donijeta, ali se o tome govori već duže vrijeme u kontekstu napora da se ojača profil evropskog predstavnika u BiH", rekao je on.
Prelec smatra da institucija sankcija jeste vrijedna, ali ne i odlučujuća kada je riječ o situaciji u BiH. On u prvi plan stavlja jak politički uticaj koji bi novi predstavnik EU u Sarajevu trebalo da ima na aktere u BiH.
U MKG naglašavaju da je bitno što prije imenovati predstavnika EU u BiH, jer Evropa ne smije sebi da dozvoli da ostavi upražnjenu stolicu u Sarajevu.
(Tanjug)
