• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Dan kada je propao još jedan plan za BiH 

Jedan u nizu mirovnih planova u BiH koji je odbacilo tadašnje muslimansko rukovodstvo bio je Oven-Stoletenbergov plan od 30. jula 1993. godine, koji je podrazumijevao BiH sastavljenu od tri republike, sa zajedničkom skupštinom od 120 poslanika.

 Izvor: Printscreen/Google maps

Prethodno je muslimansko rukovodstvo u Sarajevu, predvođeno vladajućom partijom SDA, odbacilo Beogradski sporazum na početku 1992. godine, koji je podrazumijevao cjelovitu BiH bez unutrašnjih granica u sastavu skraćene Jugoslavije, Kutiljerov plan - nezavisna BiH sa tri kantona, te Vens-Ovenov plan o BiH sa deset provincija.

Oven-Stoltenbergov plan nastavljao se na Kutiljerov plan o tri republike sa jasnom nacionalnom većinom, velikim nadležnostima republika, ali zajedničkim granicama i skupštinom.

Plan je bio predstavljen 30. jula 1993. i muslimansko rukovodstvo ga je, kao i sve prethodne, prvo prihvatilo, a onda odbacilo.

Prema ovom mirovnom planu, savez republika BiH činile bi tri konstitutivne republike, a svaka bi obuhvatala po jedan konstitutivni narod. Ta država trebala je biti subjekt međunarodnog prava i članica UN.

Na čelu izvršne vlasti bilo bi tročlano predsjedništvo, a predsjedavajući bi predstavljao zemlju, s tim da bi se na tom položaju smjenjivali članovi predsjedništva svaka četiri mjeseca. Odluke predsjedništva donosile bi se konsenzusom.

Uz predsjedništvo, nosilac izvršne vlasti bio bi i savjet ministara, koji bi se sastojao od premijera, ministra spoljnih poslova i drugih ministara, a postavljalo bi ih predsjedništvo BiH.

Zakonodavno tijelo je, prema mirovnom sporazumu, trebala biti skupština saveza republika BiH, koji bi se sastojao od 120 poslanika, s tim da bi se iz svake republike birala po trećina.

Prema mirovnom planu, svaka konstitutivna republika trebala je usvojiti vlastiti ustav, a pretpostavka nadležnosti bila je u korist republika.

Dodatkom plana regulisano je i eventualno izdvajanje neke republike - rečeno je da se nijedna republika ne može izdvojiti bez saglasnosti svih republika. Svaka republika imala bi pravo uložiti žalbu Savjetu bezbjednosti UN na jednu od takvih odluka, a odluka Savjeta trebala je biti konačna.

Zanimljivost u dodatku bila je ta što je njim određeno da će u slučaju izdvajanja republika, Neum, dijelovi opštine Stolac i Brčkog ostati dio BiH. Ovim dodatkom posebno je reguliran status okruga Sarajevo i opština grada Mostara u čijoj je upravi trebala učestvovati Evropska zajednica, danas EU.

Alija Izetbegović tražio je Neum i dio područja u sjeverozapadnoj Bosni, jer je smatrao, da, ako to ne dobije, muslimanska država neće biti održiva.

Na kraju je muslimansko vođstvo, uz podršku SAD, odbacilo i ovaj mirovni plan jer su smatrali da bi njim dobili manje teritorije nego što su očekivali.

(Srna)

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE