U komentaru u vezi sa notom Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini o nepriznavanju legitimiteta Kristijana Šmita kao Visokog predstavnika, detaljno je objašnjena procedura imenovanja, koja u slučaju Šmita, nije ispoštovana.
Iz ambasade naglašavaju i principijelni stav Kine, "zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija."
Kineska ambasada u BiH nedavno je uputila diplomatsku notu u kojoj se navodi da vlasti ove zemlje takođe ne prihvataju legitimitet Kristijana Šmita kao novog visokog predstavnika u BiH.
"U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja Visokog predstavnika. Čitav niz dokumenata – Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, dokumenti Savjeta za provođenje mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa – predviđa sljedeću proceduru za izbor Visokog predstavnika," objavila je Ambasada Rusije, a zatim su detaljno objašnjeni koraci.
"Upravni odbor (ranije na nivou ministara vanjskih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je – isključivo putem konsenzusa – izbor kandidata za Visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a.
Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo – uvijek – insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a kako bi Visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlašćenja," navode u ruskoj ambasadi.
Oni podsjećaju da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Pediju Ešdaunu sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala.
"No, kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada, bio je postignut sporazum. Pritom, retrospektivno, Pedi Ešdaun, blago rečeno, za nas nije bio idealan," dodaju Rusi.
Iz ambasade navode da su "zapadne kolege probudile" kada su vidjeli da Kristijan Švarc-Šiling nema odgovarajuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN-a pa je bio smišljen "oblik razmjene pisama" između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Savjeta bezbjednosti UN-a kao „placebo“ kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost.
Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten, navodi se, kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Kristijana Šmita.
"Razumijemo ovu „specijalnu operaciju“. Svaki put dosljedno ističemo da su se Visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao „paravan“ za sprovedbu sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva. Zato se OHR pretvorio u „robota“ koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije. Optuženi smo da pokušavamo destabilizovati situaciju u BiH. Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizuje situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica," objavljeno je u saopštenju Ambasade Rusije.
Kažu da se destabilizacijom bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum – direktno ili posredno.
"Mi nismo protiv gospodina Kristijana Šmita. Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja „na balkanskom smjeru“. Ali prema Šmitu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao Visoki predstavnik," nedvosmisleno zaključuju u saopštenju ruske ambasade.
