BiH je ključna za budućnost zapadnog Balkana, a budućnost regiona je u EU, izjavio je evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji.
Govoreći o BiH pred poslanicima Evropskog parlamenta, Varhelji je naveo da, BiH, umjesto unutrašnjih sukoba, treba da se usredsredi na pozitivan evropski program, koji donosi dugoročni napredak, stabilnost i mir, te da je to agenda na kojoj moraju zajedno da rade BiH i EU.
Evropski komesar za proširenje i susjedstvo istakao je potrebu za konstruktivnim dijalogom i političkom voljom svih strana u BiH, kako bi došlo do napretka putu ka EU.
On je naveo da stabilnost i bezbjednost zapadnog Balkana nikada nisu bile važnije nego danas, a da se debata o situaciji u BiH održava "na vrijeme".
Varhelji je ukazao da se trenutna ukrajinska kriza događa "30 godina nakon krvavog raspada Jugoslavije", te da je sve što se dešava u BiH još važnije u "promijenjenom međunarodnom kontekstu", nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.
On je napomenuo da su ovi događaji, u stvari, potvrdili privrženost BiH evropskom putu, te istakao da se BiH "uskladila sa saopštenjima i odlukama EU o Ukrajini, što je veoma dobrodošlo".
Varhelji je upozorio da bi "trenutni bojkot" donošenja pojedinih odluka na različitim nivoima, kao što su Predsjedništvo BiH i Savjet ministara, mogao ugroziti značajna ulaganja, uključujući iz Plana za ekonomiju i ulaganje.
"Kao što sam nekoliko puta naglasio predstavnicima Republike Srpske, postoji potreba za hitnim postupcima ka deeskalaciji tenzija, kako bi se izbjegla dalja retorika, obezbijedilo puno funkcionisanje institucija na nivou BiH", rekao je Varhelji.
Varhelji je podsjetio da je EU prije dvije sedmice pokrenula investiranje u iznosu od 3,2 milijarde evra radi podrške 21 saobraćajnog, digitalnog, klimatskog i projekta energetskog povezivanja na zapadnom Balkanu, što uključuje programe ulaganja koje je predložila BiH, a od kojih su dva na teritoriji Republike Srpske.
On je pojasnio da se radi o povezivanju putevima i željeznicama duž Koridora "Pet ce", te da Evropska komisija planira da potpiše relevantne sporazume za te dvije investicije vrijednosti 600 miliona evra, ali tek kada se uspostavi puni rad institucija na nivou BiH.
Kada je riječ o reformama, Varhelji je naveo da je puno nade i napora uloženo u tekuće razgovore o izbornoj i ustavnoj reformi, ali da još nema rješenja, koje se mora pronaći bez daljeg odgađanja.
On je naveo da se u pošteni, slobodni i inkluzivni izbori moraju održati u oktobru, kao što je i planirano, te da Ministarstvo finansija u Savjetu ministara mora dati potreban budžet na raspolaganje Centralnoj izbornoj komisiji /CIK/ radi organizovanja izbornih procedura.
Varhelji je podsjetio da se sa političkim liderima BiH prvi put sastao 2020. godine, te da se tada razgovaralo šta treba da se učini kako bi BiH dobila status kandidata za članstvo u EU.
On je napomenuo da je potpisivanje sporazuma o izborima u Mostaru nakon 12 godina blokade bilo napredak i da je dodalo novi podstrek nakon godina zastoja.
"Nažalost, 2021. je bila izgubljena godina za BiH. Iako nije bila izborna godina, nismo vidjeli stvaran napredak na putu ka EU niti sprovođenje 14 ključnih prioriteta", istakao je Varhelji.
Srna