Narodna skupština RS, na prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika, počela posebnu sjednicu o neustavnom instalisanju pravosuđa na nivou BiH.
U Banjaluci je počela posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će, na prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, biti raspravljano o posljedicama antidejtonskog i neustavnog instalisanja pravosuđa na nivou BiH i nedjelovanju Tužilaštva i Suda BiH u predmetima ratnih zločina.
Dodik je najavio da će Narodnoj skupštini predložiti da konstatuje da nikad nije dala saglasnost za osnivanje Suda i Tužilaštva BiH i da se ogradi od takvog formiranja institucija BiH, kao i raspisivanje referenduma o ovom pitanju u zakonskom roku.
Predsjednik je rekao da je juče i od Senata RS dobio podršku za podnošenje ovakvog prijedloga.
Predsjednik Dodik je istakao da će njegov prijedlog referendumskog pitanja glasiti "da li podržavate nametnute odluke visokog predstavnika, posebno zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH", a Narodnoj skupštini ostaje da se o tome izjasni.
Dodik će kao ovlašteni predlagač imati uvodno izlaganje i podnijeti informaciju o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i nestalih lica, nakon čega će Skupštini predložiti zaključke.
Dodik je najavio i da će u zaključcima parlamentu Srpske predložiti da spriječi bilo kakvu ustavnu verifikaciju prenošenja nadležnosti RS, jer parlament BiH ne može da amnestira neustavno donošenje zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH bez potrebne saglasnosti svih strana.
Predsjednik RS je prije početka sjednice obavio konsultacije sa svim poslaničkim klubovima
U Informaciji o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i traženju nestalih lica, koju je predsjednik Dodik dostavio Narodnoj skupštini, navodi se da je Sud BiH do 2010. godine Srbima izrekao ukupno 1 067 godina zatvora, Hrvatima 137 godina i šest mjeseci, a Bošnjacima 124 godine zatvora.
Od pravosnažno osuđenih 69 lica za ratne zločine pred Sudom BiH, 50 su Srbi, 11 Hrvati i osam Bošnjaci. Nepravosnažnom presudom ukupno je osuđeno 15 lica, od čega 13 srpske nacionalnosti i dva lica bošnjačke nacionalnosti. Postupak pred Sudom vodi se za još ukupno 67 lica, od čega 44 Srba, osam Hrvata i 15 Bošnjaka.
U poređenju sa kaznama koje su izricali okružni sudovi RS, kantonalni sudovi u FBiH i Osnovni sud Brčko distrikta, kao i sudovi u inostranstvu, vidi se da je Sud BiH izricao mnogo veće zatvorske kazne, primjenjujući retroaktivno zakon, nego što su to činili ostali sudovi, koji su primjenjivali zakone koji su bili na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
Posebnoj sjednici Narodne skupštine RS prisustvuju i potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Emil Vlajki, srpski predstavnici u institucijama BiH, predsjednik Ustavnog suda RS Mirko Zovko, predsjedavajući Vijeća naroda RS Momir Malić, predstavnici nevladinih organizacija RS i međunarodnih institucija u BiH.
(Srna/MONDO)
