Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Donja Gradina mjesto na kojem je najteže govoriti, te da ništa u bližoj i daljoj istoriji srpskog, a ni ljudskog roda nije uporedivo sa onim što se u mračnom periodu NDH dešavalo na ovom prostoru.
"Ovo je mjesto bola i tišine, na kojem su se umjesto riječi čuli krici nedužnih žrtava, beznadežna vriska žena, plač i jecaji nevine djece. Niko nije mogao da računa na samilost, niti na saosjećanje. Ubijanje nije bilo industrijsko, kao u nacističkim logorima smrti, već sadističko i divljačko. Svaka žrtva bila je suočena sa ličnom, patološkom mržnjom svog krvnika", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se prema žrtvama nije postupalo kao prema ljudskim bićima, već objektima za iživljavanje iz najmračnijih pobuda.
U obraćanju na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina - genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina, predsjednik Srpske je ukazala da činjenica da su jedino u NDH postojali logori za djecu dovoljno govori o izopačenosti tog sistema i svireposti ideologije koja je iza njega stajala.
"Metodologija ustaških egzekucija jedinstven je primjer u istoriji da su učenici, po zlu i izopačenosti, prevazišli svoje mentore i učitelje. Zbog toga u ovom slučaju nije moguće pronaći odgovarajuće riječi, jer ni moralna, ni pravna terminologija ne mogu opisati monstruoznost dželata, niti bol i patnju njihovih žrtava. A one za nas nikada ne smiju postati broj, niti hladna statistika", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da su svi jasenovački mučenici bili nečija djeca, braća i sestre, očevi i majke, ljudska bića sa svojim imenima i prezimenima, kućama, porodicama, svakodnevnim radostima i brigama.
"I kao što je svaki ljudski život svetinja, tako je i svaka smrt bila dovoljno tragična sama po sebi, a masovnost svirepog ubijanja užasavajuća. Nisu ubijali brojeve, već ljudska bića, čija je vjerska i nacionalna pripadnost za zločince bila neoprostiva krivica", naglasila je predsjednik Republike Srpske.
O ovozemaljskom paklu oličenom u jasenovačkim logorima smrti, rekla je Cvijanovićeva, najviše se saznalo zahvaljujući hrabrosti onih koji su prije 77 godina krenuli u proboj.
"Tek svaki deseti, od oko 1.100 učesnika proboja, uspio je da ugleda svjetlost dana sa druge strane logorske žice. Posljednji logoraši sa sobom su nosili i svjedočanstva o besprizornim užasima kroz koje su prošli oni i njihovi nebrojeni sapatnici. Svojim sunarodnicima i budućim generacijama u naslijeđe su ostavili istinu o Jasenovcu.
I zato ne postoji izgovor kojima bi se opravdao zaborav, kao što ne postoji ni svetija dužnost od pamćenja. Budućnost kojoj težimo ne smije da počiva na neznanju, niti na preskakanju važnih ili tragičnih istorijskih lekcija", naglasila je predsjednik Republike.
Ona je naglasila da je Jasenovac jedna od njih, ali i mnogo više od toga, te da je na ovim prostorima, u Potkozarju, u našim gradovima i selima duž rijeke Save, gotovo nemoguće pronaći porodicu koja nije izgubila bližeg srodnika u Jasenovcu.
"Ovo mjesto, kao i genocid u Drugom svjetskom ratu duboko su urezani u ličnu i kolektivnu svijest našeg naroda. I upravo na toj svijesti stvorena je i odbranjena Republika Srpska. Ona nije formirana iz inata, prkosa ili hira, već iz nužne samoodbrane srpskog naroda koji nije dozvolio da mu se ponove genocid u Jasenovcu, Prebilovcima, Starom Brodu na Drini, Drakuliću, Garavicama i brojnim drugim stratištima", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su Republika Srpska i njene institucije i danas jedini garant opstanka našeg naroda na ovim prostorima, dodavši da to nije nikakva floskula, niti politička fraza, već istorijski utemeljena i skupo plaćena lekcija.
"Zbog toga su očuvanje Republike Srpske, njenih institucija, imovine i ustavnih nadležnosti vitalni interesi od kojih ni po koju cijenu ne možemo i nećemo odustati. Ne postoje pritisci, ucjene, prijetnje, niti sankcije koje nas mogu natjerati da se odreknemo onoga što nam po Dejtonskom sporazumu pripada. Ni od koga unutar i van BiH ne očekujemo, niti tražimo da se odrekne svoje slobode i zagarantovanih prava. Ništa drugo ne želimo ni za Republiku Srpsku", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da narod u Republici Srpskoj želi da živi u miru sa svima, bez obzira na vjeru i naciju, da se problemi rješavaju dijalogom i razgovorom, a ne svađama i konfliktima.
"Suviše dobro znamo kolika je njihova cijena da bismo imali pravo da dovodimo u pitanje mir i stabilnost", navela je predsjednik Republike Srpske.
Cvijanovićeva je rekla da je zahvalna predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću što je danas u Donjoj Gradini i što je, zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ustanovio praksu zajedničkog obilježavanja značajnih istorijskih datuma.
"Okupljamo se i okupljaćemo se da bi nam sadašnjost i budućnost bile svjetlije i manje bremenite od prošlosti. Zbog toga smo i danas ovdje, na ovom svetom mjestu. Da se u miru pomolimo za naše nevino postradale mučenike. Da ih nikada ne zaboravimo. Da se Jasenovac nikada i nikome ne ponovi. Neka je vječan pomen svim žrtvama. Neka je vječna naša Republika Srpska", rekla je predsjednik Republike Srpske.