Politička participacija žena uvijek je aktuelna tema u BiH, naročito u izbornim godinama. Žene su na izborima u Bosni i Hercegovini značajno manje zastupljene u odnosu na muškarce, i kao kandidatkinje i kao izabrana lica.
Upravo zbog toga Fondacija Udružene Žene počela je kampanju „Ženski glas se ne čuje“ u cilju povećanja uticaja žena u javnom i političkom životu.
„Smatramo da se glas žena ne čuje, da se žene u politici ne cijene dovoljno i da još uvijek postoji ukorijenjena predrasuda i stav da ženama nije mjesto u javnoj nego u privatnoj sferi“, rekla je za Mondo Teodora Marjanović iz ove Fondacije.
Istakla je da se radi na povećanju zastupljenosti žena u političkim funkcijama, ali ipak ne dovoljno.
„Imati ženu za predsjednicu je napredak, ali to ne znači da ovdje trebamo stati. Podsjetimo se da u Parlamentarnoj skupštini BiH sa teritorije Republike Srpske je 14,3 odsto žena i 85,7 odsto muškaraca, da su članovi svih saziva Predsjedništva BiH do sada bili muškarci, i da su trenutno u BiH na čelu svih političkih partija muškarci“, rekla je Marjanovićeva.
Navodi da je odraz nerazumijevanja koncepta ravnopravnosti polova političkih partija primjetan u toku političke kampanje, u kojoj se ne koristi rodno ravnopravan jezik, koriste se izrazi “predsjednik”, “poslanik” iako se pomenuta funkcija odnosi na ženu, odnosno “predsjednicu” ili “poslanicu”.
Primjetno je da stranke „ispoštuju“ Izborni zakon koji propisuje najmanje 40 odsto manje zastupljenog pola, što je, kako navodi Marjanovićeva, vidljivo kroz primjer sa opštih izbora 2018. gdje je za NSRS bilo 42,1 odsto žena kandidatkinja, a 57,9 odsto muškaraca kandidata od kojih je izabrano 18,1 odsto žena i 81,9 odsto muškaraca.
Nakon izbora 2018. godine nije udovoljeno zahtjevima nevladinih organizacija koje su od Vlade RS tražile da u redovima ministara bude 40 odsto žena, pa se trenutni saziv sastoji od 10 ministara i šest ministarki, što je 37,5 odsto žena.
Ništa bolja situacija nije ni ove izborne godine.
„Pregledom statuta političkih partija u BiH je utvrđeno da je samo nekoliko partija u ciljeve djelovanja uvrstilo i unapređivanje položaja žena u javnom i privatnom životu. Ni u jednom od Statuta koji su bili predmet pregleda, posebne afirmativne mjere usmjerene na osiguravanje učešća žena ili manje zastupljenog pola u organima stranke (tzv. „kvote“), nisu usklađene sa odredbama Zakona o ravnopravnosti polova u BiH“, kaže Marjanovićeva .
Ističe da su organizacije žena (aktivi, forumi) koje, kao posebni oblici organizovanja uspostavljeni Statutom, djeluju u skoro svim političkim partijama čiji statuti su pregledani, nedovoljno vidljive na zvaničnim internet prezentacijama političkih partija.
„U samo dva slučaja pronađeni su posebni dokumenti u kojima su navedeni ciljevi i program rada aktiva, u jednom upućivanje na redovno ažuriranu fejsbuk stranicu, a u većini ostalih, dostupne su samo osnovne informacije o predsjednici i članicama. Vijesti o aktivnostima organizacija žena se dijele, ali ne ažuriraju redovno“, naglasila je naša sagovornica.
U Fondaciji navode da iskustvo iz dugogodišnjeg rada sa ženama političarkama govori da žene žele da budu aktivne i da traže bolje pozicije, ali da to nije moguće bez podrške kolega unutar partije.
„Žene uglavnom djeluju u aktivima žena, unutar ženskih asocijacija iako to djelovanje nema većeg uticaja na cijelo društvo“, zaključila je Marjanovićeva.
Kampanja sa istim ciljem pokrenuta je i u Federaciji BiH. Sarajevski otvoreni centar, u saradnji sa agencijom Communis i uz podršku Evropske unije u BiH pokrenuo je kampanju „I kad malo bolje pogledaš, žene su nevidljive“.
"Niz je prepreka na koje žene u političkom životu nailaze na putu ka ravnopravnom učešću, kako onom definisanom relevantnim zakonima Bosne i Hercegovine, tako i jednostavnim principom pariteta. Faktori koji utiču na političku participaciju žena su šaroliki: od preovladavajućih stereotipa i predrasuda prema ženama u javnom i političkom životu, slabe posvećenosti političkih stranaka da pruže adekvatne prilike i afirmativnu podršku kandidatkinjama koje bi vodile ka njihovom ravnopravnom položaju u političkom životu, pa sve do niza strukturalnih razloga kao što su teret brige o djeci i starijima, te neplaćeni rad", navode iz Sarajevskog otvorenog centra.
Podsjećaju da žene glasaju u jednakom omjeru kao i muškarci, što pokazuju podaci iz Opštih izbora 2018. godine na kojima su žene činile 50,1 odsto glasača, ali je na tim izborima od ukupnog broja
izabranih samo 27,41 odsto žena.
"Iako čine polovinu glasačkog tijela, žene se i dalje zanemaruje kao vrijedne pažnje i prilike za ravnopravne zakonodavne i izvršne uloge unutar vlasti", zaključak je ovog centra.
Pozivaju građane da pri glasanju na predstojećim izborima uzmu u obzir sve faktore koji utiču na i dalje nizak stepen političke participacije žena, da preispitaju potencijalne vlastite predrasude kroz davanje razumne podrške kandidatkinjama na Opštim izborima koji će se održati 2. oktobra 2022. godine.
(Mondo)
