Potpredsjednik PDP-a i odbornik u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša pokreće pravnu proceduru utvrđivanja odgovornosti u slučaju teniskog terena na kojem se odigrao "Srpska open".
„Najveća tragikomedija u vezi neidentifikovanog ležećeg objekta, formalno nazvanog teniska dvorana za potrebe turnira „Srpska Open“, jeste što je ubjedljivo najjeftinija solucija za finalno rješenje završetka njene izgradnje i održavanja - njeno kompletno rušenje. Farsa, paradoks, ali i naša surova realnost“, istakao je na današnjoj pres konferenciji Grmuša.
"Neidentifikovani ležeći objekat“ kako ga je nazvao Grmuša, nije upisan u registru nepokretnosti, odnosno katastru jer nema upotrebnu dozvolu.
„Nije ni mogla da bude upisana, jer do današnjeg dana nema upotrebnu dozvolu. Godinu dana nakon finalnog meča na „Srpska Open“ ATP turniru ova rupetina u koju je potrošeno najmanje preko 70 miliona KM budžetskih sredstava i dalje nema kompletiranu dokumentaciju, nije upisana u katastru i predstavlja ubjedljivo najpromašeniju investiciju u istoriji i Republike Srpske i svih ovih prostora, pri čemu ćemo se svi složiti da je konkurencija za najveći debakl kad je riječ o promašenim investicijama na Balkanu izuzetno žestoka“, rekao je Grmuša i dodao da u iznos do sad realizovane kvazi-investicije niko nije uračunavao tržišnu vrijednost preko 21.000 kvadratnih merata zemljišta koje je Vlada RS besplatno ustupila Gradu Banja Luka pod obrazloženjem da je ono „neperspektivno“ iako je riječ o centru Banje Luke.
Grmuša je kazao da niko ne može makar sa okvirnom sigurnošću da predvidi koliko će neidentifikovani ležeći objekat još da košta narod Banje Luke i Republike Srpske.
„Ne znamo koliko će koštati finalizacija upotrebne dozvole, ne znamo koliko radova je još potrebno izvesti u tom smislu, ne znamo ko će to sve održavati i po kojoj cijeni. I ne možemo da znamo, jer nikad nije napravljen makar i osnovni biznis plan i projekat iz kojeg bi bilo vidljivo čemu će ovaj objekat da služi, koliko će da košta i koliko će prihoda da ostvaruje“, istakao je on.
Prema njegovim riječima, iako su to obećali i iz Vlade RS i Grada Banja Luka i Teniskog saveza RS, do sad niko nikad nije javnosti predočio koliko je tačno koštala izgradnja ovog objekta, ko su sve bili izvođači radova, šta je tačno urađeno i šta je još potrebno da se uradi.
„Zbog svega navedenog, a shodno Sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa u vezi realizacije kapitalne investicije kod Parka Mladen Stojanović i pratećeg Ugovora zaključenog između Grada Banja Luka i Teniskog saveza RS, u svojstvu odbornika u Skupštini grada Banja Luka zatražiću da Skupština grada svojom odlukom obaveže gradonačelnika da momentalno uputi opomenu pred tužbu Teniskom savezu RS i od njih zatraži da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana, predaju Gradu Banja Luka upotrebnu dozvolu, građevinsku knjigu, sve fakture izvođenja radova, odgovarajući dokument iz RUGIP-a na osnovu kojeg je vidljivo da je Grad postao vlasnik sportske dvorane i svih pratećih sadržaja (saobraćajnice, dječja igrališta, infrastrukturni objekti, rasvjeta) i sve druge elemente propisane Sporazumom, važećim zakonskim i podzakonskim aktima i uzansama. Ukoliko to Skupština grada i gradonačelnik ne urade, izlažu se riziku krivično-pravne odgovornosti. Ako oni to urade, a Teniski savez RS po tom ne postupi, onda je potrebno protiv odgovornih ljudi u Teniskom savezu podnijeti krivičnu prijavu zbog krivičnog djela poslovne prevare, te od Teniskog saveza, shodno odredbama Sporazuma, tražiti povrat svih sredstava sa pripadajućim kamatama. Naravno, ako u Teniskom savezu imaju dokaze da nisu oni odgovorni zbog ovog debakla, neka konkretno označe ko je kriv ili neka budu žrtveni jarci za postupke drugih“, podvukao je Grmuša.
Kako je istakao, u pitanju je ogromna, čovjeku nerazumljiva cifra.
„Da bi ljudi shvatili o čemu pričam, samo kad je riječ o Gradu Banja Luka govorimo o preko 20 miliona KM investicije zajedno sa kamatama od kredita koje smo uzeli da gradimo NLO. Za taj novac smo istovremeno mogli da završimo do kraja sve kolektore u Banjoj Luci, da u cjelosti rekonstruišemo toplovodno-distributivnu mrežu i tako dobijemo daleko bolje i jeftinije grijanje, ili da na najmanje šest godina imamo u Banjoj Luci izjednačenu cijenu vrtića u privatnim i javnim vrtićima“, zaključio je Grmuša.
(Mondo)